HRGIĆ, Ljubo (Ljubomir, Anto), pisac (Zenica, 1. IV. 1908 — Zenica, 18. V. 1976). Franjevačku klasičnu gimnaziju pohađao u Visokom 1920–26, a u Franjevački red stupio 1926. u samostanu u Fojnici. Filozofiju i teologiju studirao u Sarajevu 1929–33, a romanistiku na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Parizu. God. 1938–45. profesor je u Visokom, 1945–54. politički zatvorenik u Zenici i Srijemskoj Mitrovici, potom na različitim redovničkim dužnostima u Dolcu 1954–55, Beogradu 1955–61, Zenici 1961, Gučoj Gori 1962–68. Član je samostanskih zajednica u Jajcu 1968–70, Gučoj Gori 1970–74. i Zenici 1974–76. Pisanjem se počeo baviti kao gimnazijalac objavljujući pjesme 1926. u listu Cvijet. Pisao je lirske pjesme, novele, pripovijesti, članke vjerskog sadržaja, putopisne reportaže te nekrologe, prikaze i ocjene. Radove je objavljivao u glasilima, kalendarima i časopisima Luč (Beč—Krk—Zagreb 1927–29), Glasnik sv. Ante Padovanskoga (1930–45), Hrvatska prosvjeta (1930–32, 1934–38, 1940), Hrvatska straža (1931–34, 1936–37), Kalendar sv. Ante (1931–45), Selo i grad (1932–33), Franjevački vjesnik (1935–36, 1938, 1940), Hrvatska smotra (1935–36), Katolički list (1935), Obitelj (1936), Hrvatska revija (1937), Glasnik bl. Nikole Tavelića (1943–44), Glasnik sv. Josipa (1945), Dobri Pastir (1957–59, 1962, 1966, 1970, 1972), Zajedničar (Pittsburgh 1961), Bosna Srebrena (1962–64, 1966–70, 1972, 1974–75) i Dobri Pastir (1969). Uređivao je Cvijet (1925–27) te Glasnik bl. Nikole Tavelića (1943–44). Služio se pseudonimima Hrvoje Bor i Ljubo Ljubas. Pisao je refleksivnu liriku kršćanskoga duhovnog ozračja, prožetu religioznim doživljajem života i svijeta te ljubavlju prema Bogu. Njegove su pjesme uvrštene u antologiju hrvatske marijanske lirike Duša duše Hrvatske (Mostar 1988).
DJELA: Molitva pred odlazak. Zagreb 1970. — Posljednji krug. Sarajevo 1999.
LIT.: D. Šimić: Ljubo Hrgić, Kaja. Cvijet, 11(1930–31) 3/4, str. 45–47. — Spomenica Franjevačke klasične gimnazije u Visokom. Beograd 1932, 101, 109–111, 335. — P. Grgec (P. G.): Hrvatski katolički književnici u Sarajevu. Hrvatska straža, 6(1934) 167, str. 4; 168, str. 4. — A. Pavel: Novija hrvatska katolička književnost. Hrvatska prosvjeta, 24(1937) 1/2, str. 93–96. — (Nekrolozi): Š. Šimić, Bosna Srebrena, 27(1976) 5/6, str. 93–94. — Č. Čekada (Č. Č.), Vrhbosna, 1976, 4, str. 128. — Spomenica dvadesetpetogodišnjice Udruženja katoličkih svećenika »Dobri Pastir« 1950–1975. Sarajevo 1976, 93. — L. Fišić: Govor u lice. Marulić, 10(1977) 4, str. 345–347. — Isti: Prozna književnost bosanskih franjevaca zadnjih sto godina. Nova et vetera, 30(1980) 2, str. 165–171. — K. Mahmutefendić: Sjećanje na fra Ljubu Hrgića. Jukić, 10–11(1980–81) str. 147–156. — Franjevačka klasična gimnazija u Visokom 1882–1982. Visoko 1983, 129, 184. — B. Petrač: Kratak pregled novije hrvatske marijanske lirike od preporoda do danas (pogovor) U: Duša duše Hrvatske. Mostar 1988, 313–335. — I. Alilović: Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova. Zagreb 1989, 38–39. — V. Koroman: Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine. Forum, 29(1990) 11/12, str. 586. — A. S. Kovačić: Bibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991. — V. Koroman: Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas. Mostar—Split—Međugorje 1995. — Isti: Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas. Mostar—Split—Međugorje 1996, 7–13, 282. — (Bilješka o knj. Posljednji krug). Marulić, 32(1999) 3, str. 634.
Pejo Ćošković (2002)
