HRGOVIĆ, Henrik

HRGOVIĆ, Henrik (Hergovich; Hinko), pedagog, preporoditelj (Nova Bukovica kraj Slatine, 30. IV. 1804 — Krapina, 18. II. 1878). Stupio je 1822. u franjevačku Provinciju sv. Ladislava. Filozofiju je studirao pri franjevačkom filozofskom učilištu u Varaždinu 1823–25, teologiju u bogoslovnoj školi Zagrebačke biskupije 1825–29. God. 1827. postao je svećenik. Na zagrebačkoj je Akademiji 1831. položio ispit za profesora filozofije, premda je već od 1829. predavao na filozofskom učilištu u Varaždinu. Pripravljajući se privatno, položio je 1835. i ispit za poučavanje u gimnaziji pa je od 1836. do 1852. profesor varaždinske gimnazije. Zatim je župnik u Virovitici 1854–60, samostanski starješina u Kostajnici 1853–54, Virovitici 1854–60. i Zagrebu 1860–66. Sudjelovao je i u vodstvu Provincije sv. Ladislava kao tajnik 1860–63, definitor 1863–66. i kustod 1857–60. Od 1866. boravio je u Krapini. U varaždinskoj gimnaziji prvi je počeo poučavati hrvatski jezik i hrvatsku narodnu povijest. Na temelju Rožićeve kajkavske i Mažuranićeve štokavske slovnice latinskog jezika sastavio je i objavio 1840. slovnicu Početni temelji latinskog jezika za naroda ilirskoga novake, u kojoj u tradicionalnoj formi pitanja i odgovora sažeto i pregledno iznosi jezičnu i pravopisnu građu. Kad su školske vlasti zabranile predavati hrvatski, okupljao je đake u samostanu i ondje ih poučavao. Bio je jedan od osnivača i prvi tajnik Ilirske čitaonice u Varaždinu, prve u Hrvatskoj (18. I. 1838). Pisao je protiv pamfleta varaždinskoga odvjetnika V. Ruleke, koji je pozivao građane da slijede mađaronsku politiku. Na molbu vrhovne uprave Franjevačkoga reda sastavio je na osnovi građe koju su mu pribavili I. Kukuljević Sakcinski i F. Rački 1870. i poslao u Rim kratak prikaz povijesti velikaške obitelji Frankapana (20 str.).