HRIBAR, Alfons, gospodarstvenik i publicist (Kaštel-Stari, 24. IV. 1881 — Rijeka, 17. I. 1972). Po završenoj srednjoj školi u Splitu, slušatelj je Višega gospodarskog učilišta u Križevcima 1901–03, a potom studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i za I. svjetskog rata na Sorbonni u Parizu. Za studija je radio u Gospodarskom društvu u Zagrebu i redakciji Gospodarskog lista te u dopisništvu Obzora. God. 1906. postaje tajnikom Zemaljskoga gospodarskog vijeća Dalmacije u Zadru i na tom mjestu ostaje do 1914. kada emigrira najprije u Italiju, potom u Francusku. U emigraciji je neko vrijeme surađivao s članovima Jugoslavenskog odbora, posebice s F. Supilom i A. Trumbićem. Nakon I. svjetskog rata vraća se u zemlju i pri Ministarstvu poljoprivrede radi na agrarnoj reformi i parcelaciji veleposjeda, potom je 1933–36. direktor Državne fabrike svile. Uoči II. svjetskog rata zbog političkih je razloga razriješen dužnosti u Beogradu te se vraća u Zagreb. Po završetku rata reaktiviran je i do umirovljenja 1948. radi u Ministarstvu poljoprivrede u Zagrebu, potom seli u Rijeku, gdje ostaje do kraja života. Posebice se bavio agrarnom reformom i povećanjem poljodjelske proizvodnje, potaknuo je osnivanje uljarskih zadruga u Dalmaciji i organizirao sadnju maslina uz pomoć zadružnih kredita. Pisao je i o novim metodama uzgoja kulturnog bilja te o umjetnim gnojivima. Bavio se i političkom povijesti te međunarodnim odnosima, o čem je napisao više članaka i knjiga. Neke su mu knjige prevedene na mađarski, njemački, slovenski i talijanski jezik. Članke je objavljivao u časopisima i novinama Gospodarski list (1904–06, 1928), Obzor (1907), Gospodarski vjesnik (1908–10, 1912–14), Gospodarska smotra (1909), Hrvatska rieč (1911), Meja (1923–27), Jutarnji list (1928, 1930, 1941), Narodno kolo (1930), Jadranski Lloyd (1933, 1936, 1938–39), Matica rada (Beograd 1937, 1939). God. 1908–14. bio je glavni urednik Gospodarskog vjesnika, 1914. urednik lista Poljodjelska poslovnica, a 1923–27. vlasnik i glavni urednik časopisa za poljoprivredu, industriju i trgovinu Meja, koji je izlazio u Zagrebu.
DJELA: Peradarstvo. Zadar 1910. — Kolonat ili težaština. Zagreb 1923. — Agrarna reforma. Zagreb 1924. — Agrarni seljački savez. Zagreb 1924. — Savremeni agrarizam. Zagreb 1924. — Đubar i đubrenje. Zagreb 1924. — Othrana bilja. Zagreb 1927. — Jugoslavensko-talijanski odnosi. Zagreb 1928. — Jugoslavenska politika Srba, Hrvata i Slovenaca i Bugara. Zagreb 1929. — Naše svilarstvo i industrija svile. Novi Sad 1936. — Fašistička Italija, korporativna država. Beograd 1938. — Podunavlje i Slaveni. Beograd 1938. — Jugoslavenska politika i hrvatsko pitanje. Beograd 1939. — Zemlja i kapital. Beograd 1940. — Agrarna ili seljačka politika. Zagreb 1944. — Talijanska politika i pitanje Trsta. Zagreb 1945. — Šećerna repa. Zagreb 1946.
LIT.: Spomenica o petdesetgodišnjem postojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac 1910, 173. — A. Hribar: Fašistička Italija. Matica rada (Beograd), 2(1938) 15, str. 219–220. — Alfonz Hribar. Ibid., 4(1940) 7/8, str. 110–111. — F. Ivasović: Kaštel Stari – crtice iz njegove povijesti i života. Split 1940, Kaštel Novi 1991², 106–107. — Alfons Hribar. Novi list, 26(1972) 14, str. 5.
Jasna Šikić (2002)
