HRVATIN (Hrvatić, Hrvatin Smokvić), pisar (?, druga pol. XIV. st. — ?, prva pol. XV. st.). Pretpostavlja se da se zvao Smokvić te da je bio u srodstvu s Hrvatinićima. Potkraj XIV. st. spominje se kao jedan od dijaka (pisar) bosanskoga kralja Ostoje. Sačuvane su dvije povelje koje je 1399. pisao »po zapovidi gospodina kralja«, prvu 15. I. kada se s njim nalazio u mjestu Lišnici u Usori, a drugu 5. II. na kraljevskom dvoru u Sutjesci. Misli se da je istovjetan s Hrvatinom Smokvićem koji se 8. XII. 1400. spominje među svjedocima u ispravi kralja Ostoje kojom vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću daruje tvrdi grad i župu Livno. Za razliku od drugih svjedoka navedenih po regionalnom načelu, H. je, kao predstavnik svoga roda (s bratijom), izrijekom naveden kao svjedok od svojte. Pismenost je najvjerojatnije učio u dijaka Stipana Dobrinovića, koga naziva »meštrom«, ili pak u istoj školi. Kao pisar miješa majuskulu i minuskulu i ne teži lijepom i savršenijem pismu. Po ljepoti pisma i izvježbanosti ruke mnogo zaostaje za Dobrinovićem, pa G. Čremošnik zaključuje da je Hrvatinu minuskula dobro poznata, ali da mu »slova odaju ruku koja je podesna za sve drugo, samo ne za pero«.
LIT.: M. Pucić: Spomenici srpski, 2. Biograd 1862, 44. — Đ. Daničić: Rječnik iz književnih starina srpskih, 3. Beograd 1864, 92, 134, 434. — S. Stanojević: Studije o srpskoj diplomatici. Glas SKA (Beograd), 1923, 106, str. 70. — Lj. Stojanović: Stare srpske povelje i pisma, 1. Beograd—Sremski Karlovci 1929, 424, 426. — G. Čremošnik: Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, NS 4–5(1949–50) str. 149–150, 152–155. — M. J. Dinić: Državni sabor srednjovjekovne Bosne. Beograd 1955, 21. — F. Miklošič: Monumenta Serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii. Graz 1964², 237, 250. — V. Bogićević: Pismenost u Bosni i Hercegovini od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hervegovini 1918. godine. Sarajevo 1975. — T. Anđelić: Dijaci u srednjovjekovnoj Bosni i Humu. Tribunia, 7(1983) str. 87. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Sarajevo 1998, 90.
Pejo Ćošković (2002)
