HUDOVSKI, Adolf, gospodarstvenik i financijski stručnjak (Bjelovar, 1828 ? — Zagreb, 29. IX. 1900). Podrijetlom iz poljske plemićke obitelji; djed mu se, nakon prve diobe Poljske 1772, doselio u Hrvatsku. U Zagrebu je pohađao gimnaziju i 1848. završio studij filozofije. Stupio je u Narodnu stražu i kao potporučnik Jelačićeve vojske sudjelovao 1849. u ratu s Mađarima. God. 1851. zapošljava se kao činovnik državnog računovodstva, predavajući uz to hrvatski i njemački jezik u zagrebačkoj gimnaziji. Kada je za Bachova apsolutizma općina grada Zagreba proživljavala tešku financijsku krizu, koja je dovela i do zastoja u poslovima gradske administracije, gradsko vijeće zamolilo je Hudovskog da preuzme poslove oko reorganizacije i modernizacije gradske uprave. Stupivši u gradsku službu 1858, počeo je sređivati teške financijske prilike. Gradsko zastupstvo prihvatilo je njegove prijedloge, posebice nacrt proračuna za 1858. H. je uredio općinske financije bez zaduživanja i novih poreza, uvodeći u financijsko poslovanje uzoran red, čime je u 1860. u odnosu na 1858. već uspio smanjiti dugove grada na trećinu. God. 1858. gradsko ga je zastupstvo imenovalo ekonomskim savjetnikom, a 1861. prigodom obnove magistrata, senatorom. Nakon stabilizacije financijskih prilika, od 1860. i dalje je kao izvjestitelj za gospodarska pitanja radio na jačanju općinskih financija, što je zahtijevao i sam razvoj grada te izgradnja novih gradskih područja. Od 1868. do 1870. predavao je kao docent državno računoslovlje na Pravoslovnoj akademiji u Zagrebu. Potaknut političkim prilikama nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske nagodbe i stranačkim borbama između unionista bana L. Raucha i Narodne stranke J. J. Strossmayera, kojoj je i sam pripadao, H. je 1869. podnio ostavku na svoj položaj u gradskom zastupstvu. Zaposlio se u upravi riječke željeznice. Nakon dolaska za bana I. Mažuranića 1873. i novih izbora za gradsko zastupstvo, na kojima je pobijedila Narodna stranka, H. je 1874. ponovno biran za senatora. Uz rješavanje financijskih pitanja bio je pokretač ili realizator brojnih komunalnih rješenja (gradnja vodovoda, uređenje mirogojskoga groblja, gradnja tvornice duhana, vojarne) i autor mnogih pravilnika, statuta i razvojnih elaborata te godišnjih izvješća o upravi grada. Njegov vodič Zagreb i okolica. Kažiput za urođenike i strance (Zagreb 1892, prev. na njemački te godine, pretisak 1998) sustavni je pregled znamenitosti grada i povijesni dokument o kulturnim i gospodarskim prilikama grada Zagreba 1850-ih. H. je umirovljen 1899.
DJELA: Obrazloženje osnove gradjevnoga reda za slob. i kralj. glavni grad Zagreb. Zagreb 1894.
LIT.: Eine Monographie von Agram und Umgebung. Agramer Zeitung, 67(1892) 16. IX, str. 157. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 5. Zagreb 1910, str. 58; 10. 1913, str. 610. — V. Klaić: Preteče Sveučilišta. Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu 1874–1924. Zagreb 1925, 50–51. — M. Stanisavljević: Adolf Hudovski. Narodna starina, 9(1930) 23, str. 325–328. — Naši stari zagrebački privrednici. Zagreb, 3(1935) 9, str. 249. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1. Zagreb 1969, 85. — M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970, 218. — Z. Herkov: Financijska znanost kao predmet visokoškolske nastave u Hrvatskoj do polovice 19. stoljeća. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 20(1970) 1, str. 64. — Pravni fakultet u Zagrebu. Građa za bibliografiju nastavnika Fakulteta, IV/1. Zagreb 1997, 201–203.
Tatjana Delibašić (2002)
