HUREMI, Mustafa (Huremija, Hurramī, Hurremī, Mustafā ibn alhāğğ Ahmad ibn Hurram al-Mostāri), pjesnik (Sarajevo, druga pol. XVII. st. — ?, nakon 1727). Od 1697. služio je kao pisar, kadijski namjesnik i kadija u Mostaru, Sarajevu, Imotskom, Ulogu, Cernici i Jajcu. Na turskom je jeziku napisao prozno djelo Nizām al-‘ulamā, pri čemu se ugledao na istoimeni spis Hasana Kafije Pruščaka. U njemu je opisao život mostarskog muftije i profesora Mustafe Ejubovića, poznatog kao Šejh Jujo. Prema M. Handžiću, napisao je H. i pjesničko djelo, o kojem nema nikakvih drugih podataka. Sačuvana je njegova kratka autobiografija u stihu, pisana na turskom jeziku i bez veće umjetničke vrijednosti. Pozornost skreće podatcima o autoru i književnom formom, jer su autobiografije u stihu rijetke u književnosti na orijentalnim jezicima. Misli se da mu je mlađi brat ili sin Abdulah (Abdullah Hurrami-zade), koji je 1745. sastavio spis Popis kadiluka u Europskoj Turskoj.
LIT.: M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1933, 44–45. — H. Šabanović: Popis kadiluka u Europskoj Turskoj od Mostarca Abdullaha Hurremovića. Glasnik Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, 44(1942) str. 308. — L. Gazić: Autobiografija u stihu mostarskog pjesnika Hurremija. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1970–71, 20/21, str. 205–211. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 390, 409–410. — A. Ljubović: Na marginama rukopisnih djela Mustafe Ejubovića (1651–1707). Hercegovina, 1985, 4, str. 225, 236. — F. Nametak: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989, 168–169. — A. Ljubović i S. Grozdanić: Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1995.
Pejo Ćošković (2002)
