HUSEIN BOŠNJAK

traži dalje ...

HUSEIN BOŠNJAK (Husejn, Kodža Muerih, Kodža Muerrih, Husayn-efendi, Husayn Bosnawī, Koğa Mu’arrih, Qoğa Mu’arrih), povjesničar i prevoditelj (Sarajevo, 1570-ih — Carigrad, 1649). Početnu i srednju izobrazbu stekao je u rodnom gradu, a više škole završio u Carigradu. Prvi ga u XVIII. st. spominje turski povjesničar Ahmed Resmi, koji napominje da je Husein podrijetlom Bošnjak. Šezdeset je godina radio na carskom dvoru; između ostaloga od 1620-ih nekoliko puta kao načelnik dvorske kancelarije. God. 1638/39. pratio je sultana Murata IV. u pohodu na Bagdad i po njegovoj naredbi preveo s arapskog na turski povijesno djelo Ahbar ad-duval. Potkraj života počeo je pisati historiografsko djelo u dva sveska, poznato pod naslovom Bedayi al-wakayi (Čudesni događaji u povijesti). U prvom svesku, koji je završio potkraj 1644. ili na poč. 1645, kompilirao je opću povijest islamskog svijeta. Iz njegovih bilješki zna se da je drugi svezak pisao 1645–47. i da je odlučio u njemu izložiti povijest Osmanskog Carstva od početka do 1520. Taj je dio mnogo originalniji, pa stoga i važniji, a autor se pri pisanju često služio službenim dokumentima osmanske vlasti. Kronološki opisuje vojne, političke i gospodarske događaje u prijestolnici i provinciji, piše o sultanima i uglednicima ali i o teškom položaju nižih društvenih slojeva i raje. Huseinovo povijesno djelo »može se smatrati najiscrpnijim zbornikom istorije Osmanske države među onima koje su sastavljene u XVII vijeku« (H. Šabanović). Rukopis prvog sveska nalazi se u Nacionalnoj biblioteci u Beču, a drugi u odsjeku Orijentalnog instituta ruske Akademije znanosti u Sankt Peterburgu.

LIT.: M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1933, 38–39. — T. M. Okić: Jedan zaboravljeni istoričar XVIII veka (Ahmed Hadžinesimović iz Prusca). Gajret (kalendar). Sarajevo 1939, 160. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 278–289. — N. Filipović: Utjecaj islama na bosansko-hercegovačko tlo. Treći program Radio Sarajeva, 4(1975) 9, str. 80. — F. Nametak: Književnost bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Ibid., 7(1978) 19, str. 579–582. — Isti: Pregled književnog stvaranja bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989, 138–140. — Isti: Dosadašnje izučavanje bosansko-hercegovačke književne baštine na turskom jeziku. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1990, 39, str. 72. — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Muslimanska komponenta. Zagreb 1994². — A. Ljubović i S. Grozdanić: Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1995.
 
Pejo Ćošković (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HUSEIN BOŠNJAK. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 25.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/husein-bosnjak>.