ILINIĆ, Milan

ILINIĆ, Milan, novinar (Zagreb, 15. X. 1918 — München, 4.III. 2002). U Zagrebu završio gimnaziju 1936. i Pravni fakultet 1940, novinarstvo studirao 1949–51. u Münchenu. Izvjestitelj je u Zagrebačkom listu 1938–40, zatim 1941–45. ravnatelj Promičbenoga odjela i dramaturg zagrebačke podružnice njemačkoga filmskoga društva UFA (Universum Film-AG). Preveo je više od stotinu njemačkih igranih filmova. U svibnju 1945. izbjegao je preko Villacha u Trst, gdje se zaposlio u savezničkom listu Giornale alleato. Nakon internacije u Riminiju, Rimu i u logoru Esterwegenu, nastanio se 1948. u Münchenu kao prevoditelj i sudski tumač. God. 1945. odlukom Suda časti Društva novinara Hrvatske doživotno mu je zabranjeno bavljenje novinarstvom. U književnosti se javio 1944. zbirkom satiričnih portreta malograđana Čudni ljudi, u iseljeništvu je na temelju objavljene izvorne građe i u osobnoj interpretaciji pisao uglavnom o novijim hrvatskim povijesno-političkim prijeporima. Odnose između Jugoslavije i Vatikana kritički je raščlanio 1966. u knjizi Beogradski protokol i Hrvati, a nenaklonjenim stajalištem Osovine prema proglašenju NDH, sudbinom bleiburških zarobljenika te ratnim zločinima pojedinih narodnih heroja bavio se 1970. u knjizi Utajena istina. Angažirane reportaže, članke iz povijesti Zagreba i okolice, političke komentare, humoreske, književne i filmske prikaze objavljivao je u periodicima Vrtić (1934–35), Jutarnji list (1935), Omladina (1936–37), Zagrebački list (1938–40), Slobodna riječ (1939), Gospodarstvo (1941), Hrvatski narod (1942–45), Nova Hrvatska (1943–44), Novine (1943–44), Spremnost (1943–45) i Pokret (1944–45). Nakon 1948. nastavio je pisati u časopisima Danica (Chicago 1948–71, i pod pseudonimima Božo, Erih, Hanzi, Ivan Ilinić), Hrvatski glas (Winnipeg), Drina (Madrid), Obrana (Madrid), Hrvatska država (München) i Hrvatska revija (Buenos Aires 1965), u listovima iseljenih Nijemaca Der Volksbote (München) i Der Donauschwabe (Aalen) te u Hrvatskom obzoru (1998–99). Objavio je niz brošura i biltena upućenih njemačkim medijima (o hrvatskom pitanju, kardinalu Stepincu i dr.), a s B. Murgićem uređivao je list Slobodna Hrvatska (München 1961). Surađivao je u zborniku Bleiburg: uzroci i posljedice (Zagreb 1998) te u Zborniku radova o književniku Mili Budaku, 2 (Split 2000). Djelovao i kao dugogodišnji predsjednik hrvatskoga nogometnog kluba »Croatia« (München).