IŠPANOVIĆ, Matija, pedagog (Subotica, 11. II. 1874 — Subotica, 30. IV. 1935). Završio pet razreda gimnazije u Subotici te učiteljsku školu u Kaloči. Učiteljsku službu započeo 1894. u Bikiću (Bikity), nastavio u Pavlovcu kraj Subotice, a od 1897. do prisilnoga umirovljenja 1927. bio je učitelj i ravnatelj u više pučkih škola te u Zanatsko-trgovačkoj školi u Subotici. Zauzimao se za ponovno uvođenje hrvatskoga jezika u pučke škole, koji je 1894. odlukom mađarskih oblasti u Subotici bio zabranjen. God. 1919. postao je nadzornikom salaških škola u subotičkom okrugu te je s Mijom Mandićem organizirao pučkoškolsku nastavu i rad predškolskih ustanova na hrvatskom jeziku. Nakon uspostave Kraljevine SHS započeo je borbu za ravnopravnost latinice u bačkim školama. U Nevenu, glasilu bunjevačko-šokačkih Hrvata, objavljivao je 1890–1929. realistične pripovijetke i crtice iz svakodnevice, a nakon 1918. političke uvodnike te članke o prosvjeti, školstvu i društvenim pitanjima. Potpisivao se Dizdar i D. U rukopisu ostavio životopis, kojim se poslužio M. Evetović u djelu Kulturna povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata (rkp.) prikazujući njegovu djelatnost.
LIT.: Naša prosvjeta prije i sada. Neven (Subotica), 38(1926) 1, str. 2. — Borba pravde i krivde! Ibid., 25, str. 2. — Srbi gone g. Išpanovića. Ibid., 39(1927) 13, str. 3. — Krivda i pravda. Osuđen napadač g. Išpanovića. Ibid., 40, str. 2–3. — P. Pekić: Povijest Hrvata u Vojvodini od najstarijih vremena do 1929. Zagreb 1930, 224, 228, 233, 255, 288, 296. — E. K.: Matija Išpanović. Subotička Danica (kalendar), 53(1936) str. 115–116. — G. Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata. Zagreb 1971.
Ante Sekulić i Jasna Ivančić (2005)
