IVAN, biskup (?, u pol. XIV. st. — Đakovo, 28. VI. 1408). Nema jedinstvenoga mišljenja o njegovu podrijetlu. U literaturi ga uglavnom nazivaju Mrnavić (Mrnjavić), iako je A. Hoffer još 1901. upozorio da je riječ o zabludi. Tako ga naziva i M. Gašić, iako navodi da je I. odvjetak lokalne feudalne obitelji Szente Mágócs (Szentmágócs) koja je imala posjede u okolici Đakova. Prema S. Pavičiću, I. je sin mačvanskoga bana Pavla s pridjevkom »de Lizko« po njegovu posjedu u selu Liskovu u Povučju. Nema uporišta u izvornoj građi ni tvrdnja da je I. pripadao Dominikanskomu redu. Bosanskim biskupom postao je između 20. VI. 1384. i 28. X. 1387. zamijenivši biskupa Jurja, pristašu Ladislava Napuljskoga. U veljači i svibnju 1388. spominje se kao izabrani bosanski biskup, što upućuje na zaključak da je njegovo postavljenje novijega datuma, jer još nije bio posvećen. God. 1390. boravio je s braćom u selima Petrovcima i Novakovcima. Braneći obiteljske posjede, sporio se zajedno s braćom 1390–92. s udovicom strica Benedikta, 1399. s Ladislavom iz Bačkoga Monoštra, a 1403. protiv susjedskih presezanja za njihovim posjedom u Pavlovcima. Kao bosanski biskup spominje se među svjedocima u ispravama hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda od 28. X. 1387. do 30. VII. 1407. Spremajući se na vojni pohod u Bosnu, Žigmund je 7. VIII. 1407. pisao iz Levanjske Varoši biskupu neka mu osigura dvjesta pješaka sa svojih posjeda, a poslije spominje da je biskup pribavio drvenu građu za gradnju tvrđave Arky na Savi. Posljedni se put kao biskup spominje 23. I. 1408. S Ivanom se povezuje nadgrobna ploča oštećena natpisa: [MONVMENTA JOH]ANNIS DE ZELA DIVINA [PROVIDENT]IA EPI[SCOPI] ECCL[ES]IE BOZNENSIS, koje je dio pronađen u staroj katedrali u Đakovu (sada u Hrvatskom povijesnom muzeju). Uz lik biskupa u ornatu sačuvan je spojeni grb s poprsjem lava koji si u ždrijelo zabada dva mača (u gornjem polju), odn. s okomitim gredama (u donjem).
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 4. Venetiis 1769, 65. — B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1770, 146 (hrv. prijevod: Povijest Stolne crkve zagrebačke. Zagreb 1994, 174). — G. Pray: Specimen hierarchiae Hungaricae complectens seriem chronologicam archiepiscoporum et episcoporum Hungariae, 2. Posonii et Cassoviae 1779, 432. — G. Čevapović: Synoptico-memorialis catalogus Observantis Minorum provinciae s. Joannis a Capistrano olim Bosnae Argentinae; a dimidio saeculi XIII usque recentem aetatem. Budae 1823, 286, 291–292. — P. Matković: Spomenici za dubrovačku povjest u vrieme ugarsko-hrvatske zaštite. Starine, 1869, 1, str. 152–154. — P. B. Gams: Series episcoporum Ecclesiae catholicae. Ratisbonae, 1873, 369. — I. Nagy, I. Nagy i D. Véghely: Codex diplomaticus domus senioris comitum Zichy de Zich et Vasonkeő, 4. Budapestini 1878, 419–421, 423–424, 502–503. — J. Jelčić i L. Thallóczy: Diplomatarium relationum Reipublicae Ragusanae cum Regno Hungariae. Budapest 1887, 110. — I. Nagy: Codex diplomaticus domus senioris comitum Zichy de Zich et Vasonkeő, 5. Budapestini 1888, 27, 141. — I. Kukuljević Sakcinski: Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i t. d. u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb 1891, 35. — E. Fermendžin: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. Zagrabiae 1892. — C. Eubel: Hierarchia catholica medii aevi, 1. Monasterii 1898, 146. — A. Hodinka: Tanulmányok a bosnyák-djakovári püspökség történetéből. Budapest 1898, 89–90. — A. Hoffer: Dva odlomka iz povećeg rada o kršćanskoj crkvi u Bosni. U: Spomen-knjiga iz Bosne. Zagreb 1901, 128. — J. Brunšmid: Kameni spomenici hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheološkog društva, NS 12(1912) str. 178–180. — L. Thallóczy i S. Horváth: Codex diplomaticus partium Regno Hungariae adnexarum. (Comitatuum: Dubicza, Orbász et Szana). Budapest 1912, 130. — F. Šišić: Nekoliko isprava iz početka XV st. Starine, 1938, 39, str. 153, 250, 262, 267, 314. — S. Pavičić: Vukovska župa, 1. Zagreb 1940, 109, 118, 183. — K. Draganović: Katolička crkva u sredovječnoj Bosni. U: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1942, 754. — M. Gašić: Brevis conspectus historicus dioecesium Bosniensis-Diacovensis et Sirmiensis. Essekini 1944, 19. — E. Mályusz: Zsigmondkori oklevéltár, I–II/2. Budapest 1951–1958. — A. Theiner: Vetera monumenta historica Hungariam sacram illustrantia, 2. Osnabrück 1968², 167. — M. Valentić: Kameni spomenici Hrvatske XIII–XIX stoljeća. Zagreb 1969, 106–107. — A. Horvat: Epitaph des Joannes de Zela aus Đakovo. Építés-építészettudomány (Budapest), 12(1980) str. 53–60. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 2. Zagreb 1980, 306. — A. Lukinović: Povijesni spomenici Zagrebačke biskupije, 5. Zagreb 1992. — I. Mažuran: Đakovo i Bosansko-đakovačka biskupija od 1239. do 1536. Diacovensia, 3(1995) 1, str. 124–126, 130–131, 155. — Camera apostolica, 1. Zagreb—Rim 1996. — P. Engel: Magyarország világi archontológiája 1301–1457, 1–2. Budapest 1996.
Pejo Ćošković i Stanko Andrić (2005)
