IVANČEVIĆ, Darko, specijalist nuklearne medicine (Zagreb, 14. VI. 1929 — Zagreb, 19. V. 2004). Školovao se u Zagrebu, gdje je 1948. završio klasičnu gimnaziju, 1956. studij medicine te 1970. doktorirao tezom Radiografsko ispitivanje hemodinamike bolesnika s defektom septuma atrijâ i s lijevo-desnim shuntom. Po završetku studija bio je liječnik opće prakse u Zdravstvenoj stanici u Rabu do 1960, kada je izabran za asistenta u novoosnovanom Radioizotopnom odjelu Interne klinike Rebro u Zagrebu. Kad je odjel 1975. prerastao u Zavod za nuklearnu medicinu (od 1992. Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja), nastavio je raditi kao pročelnik Odjela za funkcijsku dijagnostiku 1975–91, a potom do umirovljenja 1994. kao predstojnik Zavoda. Usavršivao se u nuklearnim institutima u Zagrebu i Vinči, na tečaju Međunarodne agencije za atomsku energiju u Ateni 1962, u Institutu »F. Joliot« u Orsayu kraj Pariza 1966–67. te 1973. na Vanderbiltovu sveučilištu u Nashvilleu (SAD), a 1976. završio je specijalizaciju iz nuklearne medicine na zagrebačkom Sveučilištu. God. 1980. postaje docentom, 1983. izvanrednim te 1987. redovitim profesorom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Vodio je dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu iz nuklearne medicine na Medicinskom i Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te na Višoj školi za inženjere medicinske radiologije u Zagrebu. Počasno zvanje professor emeritus dodijeljeno mu je 1996. — Jedan je od pionira nuklearne medicine u Hrvatskoj. Zalagao se za uvođenje i razvoj niza novih metoda u kliničkoj praksi, primjerice radiojodnih testova funkcije štitnjače i prvih terapijskih doza radioaktivnoga joda. Uveo je metodu za mjerenje protoka krvi kroz jetru s radiokoloidom zlata te izvijestio o prvoj primjeni scintigrafije u nas. Napose se bavio primjenom radionuklida u ispitivanju kardiovaskularnoga sustava, posebice hemodinamskih promjena u bolesnika s prirođenim srčanim grješkama i intrakardijalnim shuntom. Uvodio je nove metode u obradbi bolesnika iz nuklearne hematologije, gastroenterologije i neurologije, postavio je temelje našoj nuklearnomedicinskoj terminologiji, primjeni informatike i metodama kliničkoga prosuđivanja u nuklearnoj medicini. Radove je objavljivao u časopisima Medicinski glasnik (1963), Liječnički vjesnik (1964, 1975, 1978, 1987, 1995), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1964), Acta medica Scandinavica (Stockholm 1965), Archives des maladies du coeur et des vaisseaux (Pariz 1966–67), Revue internationale d’hépatologie (Pariz 1968), Strahlentherapie (München 1968), Acta Facultatis medicae Fluminensis (1971), Minerva medica (Torino 1971), Verhandlungen der Deutschen Gesellschaft für Kreislaufforschung (Darmstadt 1971), Journal of Nuclear Medicine (New York 1973–74), European Journal of Nuclear Medicine (Berlin 1976, 1989–90, 1992, 1994, 1996–99), Radiologia Iugoslavica (1976, 1979–81, 1984–87), Jugoslavenska pedijatrija (1979–80, 1986–87), Acta medica Iugoslavica (1980, 1989, 1991), Journal of Medical Imaging (Amsterdam 1987), Periodicum biologorum (1989), Nuklearmedizin (Stuttgart 1990, 1996, 1999), Progress in Clinical and Biological Research (New York 1990), Croatian Medical Journal (1993), Radiotherapy and Oncology (Amsterdam 1993), Nuclear Medicine Communications (London 1996), Pediatric Cardiology (Berlin—New York 2000). Autor je ili suautor pojedinih poglavlja u udžbenicima i priručnicima Modern Gastroenterology (Stuttgart 1969), Dynamic Studies with Radioisotopes in Medicine (Beč 1971, 1975), Information Processing in Scintigraphy (Orsay 1975), N. Hadžića i dr. Priručnik interne medicine (Zagreb 1983), B. Vrhovca i dr. Kliničko ispitivanje lijekova (Zagreb 1984), Nuclear Medicine and Related Radionuclide Applications in Developing Countries (Beč 1986), B. Jakšića i dr. Hematologija i transfuziologija (Zagreb 1989), Databases for Cardiology (Dordrecht—Boston—London 1991), B. Vrhovca i dr. Interna medicina (Zagreb 1992, 1997²), D. Dodiga i dr. Medicinski postupci u slučaju nuklearnog akcidenta (Zagreb 1998). Bio je predsjednik Hrvatskoga društva za nuklearnu medicinu 1992–96.
DJELA: Osobitosti kliničkih medicinskih istraživanja (suautor I. Bakran). Zagreb 1998. — Klinička nuklearna medicina (suautori D. Dodig i Z. Kusić). Zagreb 1999. — Klinički zavod za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb 1959–1999 (suautori D. Dodig i S. Popović). Zagreb 2000. — Radijacijske ozljede – dijagnostika i liječenje (suautori D. Dodig i S. Popović). Zagreb 2001.
Vladimir Dugački (2005)
