IVANČIĆ, Stjepan Marija, crkveni povjesničar, glagoljaš (Cres, 28. VIII. 1852 — Zadar, 8. IV. 1925). Franjevac trećoredac; gimnaziju završio 1870. u isusovačkom Nadbiskupskom sjemeništu, bogosloviju 1874. u Velikom sjemeništu u Zadru. Tajnik je Provincije 1878–83. te učitelj franjevačkomu redovničkomu pomlatku u Zadru, na Školjiću, u Krku i Glavotoku 1883–88. God. 1888. vijećnik, potom prokurator Reda u Rimu 1897–1903. Nakon povratka u domovinu provincijalom je u Zadru 1904–1906/07. — Kao samouk povjesničar pridružio se hrvatskim proučavateljima ćirilometodske baštine (F. Rački, I. Kukuljević Sakcinski, M. Mesić, I. Berčić, I. Črnčić, I. Tkalčić, T. Smičiklas, V. Jagić, D. Parčić, I. Milčetić i dr.) te uz I. Prodana bio jedan od najistaknutijih promicatelja glagoljice i slavenskoga bogoslužja u Dalmaciji. Glavna djela posvećuje istraživanjima povijesti Franjevačkoga trećega reda u Hrvata te sudbini i obrani ćirilometodskoga slavenskoga bogoslužja u Redu, koji je jedini u hrvatskoj Crkvi u franjevačkoj Dalmaciji i Istri čuvao glagoljanje i ustrajao u njegovu njegovanju. Afirmacija povijesnih i kulturnih vrjednota, napose glagolizma kao hrvatske posebnosti, bili su odlučujućim čimbenicima u obrani hrvatskih nacionalnih interesa, posebice nakon Rapallskoga ugovora 1920, kojim su s hrvatskim nacionalnim teritorijem izgubljeni i samostani franjevačke provincije na Cresu, Lošinju i u Zadru. Napisao je životopise i skupio podatke o radu istaknutih glagoljaških pisaca trećoredaca od XV. do XIX. st. (Hrvatska kruna, 1911, 95–101, 103), istražio povijest pojedinih franjevačkih samostana, prvi objavio isprave o životu i porabi glagoljice u Dalmaciji i Istri te 1910. sintetizirao istraživanja u djelu Povjestne crte o samostanskom III Redu sv. O. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi. Djelovao je kao vrstan propovjednik na hrvatskom i talijanskom jeziku te priređivač bogoslužnih tekstova i knjiga za svakodnevne potrebe pastve i svećenika. Hrvatski bogoslužbenik tiskao je kao samostalno izdanje (1882), a Propovied na čast sv. Cirila i Metoda u Duhovnom govorniku (1886). U priređivanju i izdavanju novih hrvatskoglagoljskih liturgijskih knjiga pomagao je u Rimu D. Parčiću, koji mu je 1875. posvetio prepjev prvoga pjevanja Danteova Pakla (tiskan glagoljicom), istaknuvši njegovu »ljubav prema materinskom jeziku i iskru pjesničkoga duha«. Autor je prigodničarskih izjava, obrana, poslanica i zahvala istaknutim i zaslužnim ljudima u promicanju hrvatske kulture i dobrobiti, npr. J. J. Strossmayeru (Glasnik Biskupije bosanske i sriemske, 1904; Vrhbosna, 1904), subraći u Dalmaciji (Zadar 1906). Desetljećima je tragao za glagoljskim spomenicima u Istri i Dalmaciji, a najvrjedniji rukopis koji je našao – za hrvatsku književnu kulturu iznimno važan glagoljski zbornik iz XIV/XV. st. — Milčetić je po njem nazvao Ivančićevim zbornikom (prvotno u samostanu franjevaca trećoredaca u Glavotoku na Krku, danas u Arhivu samostana trećoredaca na Ksaveru, Zagreb). Njegova rukopisna ostavština, dijelom neobjavljena, rasuta je u franjevačkim samostanima u Dalmaciji.
DJELA: Hrvatski bogoslužbenik ili sbirka jutrnjâ i večernjâ glavnih svetkovina preko godišta i obrednih molitava i raznih pjesama koje se običavaju po hrvatskih župah u Dalmaciji i susjednih zemljah. Zadar 1882, 1893². — Poraba glagolice kod redovnika III. reda sv. Franje po Dalmaciji, Istri i Kvarneru. Zadar 1887. — La questione di S. Girolamo dei Schiavoni in Roma in faccia alla storia e al diritto, ed il Breve di s. s. Leone XIII »Slavorum gentem«. Roma 1901². — Povjestne crte o samostanskom III Redu sv. O. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi. Zadar 1910.
LIT.: Častnomu otcu Stjepanu Ivančiću propovjedniku reda Male bratje u znak štovanja i harnosti na koncu korizmenog propoviedanja ovu pjesmu posvećuje creski puk 1880. Naša sloga, 11(1880) 9, str. 35. — J. M.: Poraba glagolice kod redovnika III. reda sv. Frane po Dalmaciji, Istri i Kvarneru. Smotra, 1(1887) 6, str. 370–371. — I. Milčetić: Prilozi za literaturu hrvatskih glagolskih spomenika. Starine, 1890, 23, str. 39–153. — Svećenik: Svetište Bogorodičino na Trsatu u hrvatskom Primorju. Povijest svetišta i marijanski molitvenik. Obzor, 36(1895) 191, str. 3. — Prijatelji: Mnogo poštovanom Otcu Stjepanu Ivančiću korizmenomu propoviedniku u dubrovačkoj stolnoj crkvi god. 1901. Božja rieč. Croatia, 3(1901) 29, str. 3. — A. Liepopili (A. L.): La questione di S. Girolamo de’Schiavoni in Roma in faccia alla storia ed al diritto (prikaz). List dubrovačke biskupije, 2(1902) 2, str. 29–31. — I. Milčetić: Franjevci i glagolica. Savremenik, 5(1910) 3, str. 201. — Povjestne crte o samostanskom III redu sv. o. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri (prikaz). Narodna prosvjeta, 5(1910) 1, str. 18–19. — I. Milčetić: Hrvatska glagoska bibliografija. Starine, 1911, 33, str. 256–258, passim. — A. Vukić: Povjesne crte o Trećem redu svetoga Franje i poraba glagolice u istoj redodržavi, sa prilozima. Prava Crvena Hrvatska, 8(1912) 381, str. 1–2. — R. Strohal: Hrvatska glagolska knjiga. Zagreb 1915, 160–161. — I. Radić: O. Stjepan Nauč. Ivančić (1852.–1925.). Vjesnik Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, 1(1963) 5/6, str. 66–70, 90–94. — V. Štefanić: Glagoljski Transit svetog Jeronima u starijem prijevodu. Radovi Staroslavenskog instituta, 1964, 5, str. 99–161. — I. Petrović: Bogorodičina čudesa u Ivančićevu zborniku, hrvatskoglagoljskom spomeniku 14./15. st. Ibid., 1972, 7, str. 123–210. — V. Marković: Znameniti ljudi Cresa i Lošinja. Otočki ljetopis Cres—Lošinj, 2(1975) str. 377–383. — N. Milčetić i N. Gregov: 60. godišnjica smrti o. Stjepana Marije Ivančića (†8. IV. 1925.). Vjesnik franjevaca trećoredaca, 22(1985) 4/5, str. 183–190. — A. Badurina: Nepoznati Parčić. U: Antun Dragutin Parčić, hrvatski jezikoslovac i glagoljaš. Zagreb 1993, 162–164. — P. Runje: Dio »Pisma Vjernicima I.« sv. Franje u srednjovjekovnom hrvatskom prijevodu u Ivančićevu zborniku. Kačić, 25(1993) str. 437–448.
Ivanka Petrović (2005)
