IVANIŠEVIĆ, bračka plemićka obitelj. U tamošnjim dokumentima nisu zabilježeni prije XVI. st. pa vjerojatno potječu od jedne od plemićkih obitelji iz Poljica koje su Mlečani naselili na Braču za Ciparskoga rata 1570–73. i zajamčili im da će za pet godina biti izjednačeni u pravima i dužnostima s bračkim izvornim plemstvom. U Veliko vijeće primljeni su vjerojatno oko 1575. ili najkasnije na poč. XVII. st. Latinizirani i talijanizirani oblici njihova prezimena (Ioannitij, Ionitij, Ionitius, Ivannitius, Joanicei, Joanitius, Joanizij, Joannitij, Joannizij, Gioannitio, Gionnitij, Giovanicio i Giovanizio) javljaju se od 1630. Ivaniševići, koji su se nazivali i Jurišići, zabilježeni su 1657. u popisima izvornoga bračkoga plemstva: u onom koji je sastavio njihov najistaknutiji član, pjesnik → IVAN, kao Ivanissevich i Giovannizij alias Ivanissevich, a u drugom, koji je sastavio T. Mladinić (Mladineo), kao Gioannizi (popise objavio A. Ciccarelli). Prvotno su bili nastanjeni u Gornjem Humcu, gdje je jedna obiteljska grana živjela do poč. XIX. st. i uvijek se nazivala Ivanišević. Drugi su se preselili u Dol i u drugoj pol. XVI. st. u Postira; u XVII. st. povremeno su zabilježeni i u matičnim knjigama Pučišća, Pražnica i Škripa. Za biskupskih vizitacija P. Cedulinija u Postirima je 1585. i 1589. kao svjedok ispitan Frane (rođ. oko 1521), prokurator tamošnje crkve, koji se 1587. i 1593. spominje i kao kum. Ondje su kršteni Margarita (rođ. 1587) i Juraj (rođ. 1591), Jakovljeva djeca, te Ivana (rođ. 1595), Juraj (rođ. 1606) i Marko (rođ. 1609), Ivanova. Otac pjesnika Ivana Vicko (oko 1581 – prije 1633) u Postirima je 1617. i 1621. bio prokurator crkve, a 1618. i bratovštine. God. 1629. bio je defensor (zastupnik pravâ komune pred mletačkim oblastima). Njegovi su sinovi bili i Juraj (rođ. 1610), Petruša (kršten 1612), Jerolim (rođ. 1622) i Nikola (rođ. 1628). Prvi je 1652. i 1654. bio brački defensor. Jerolima je hvarski biskup Vicenzo Milani 1647. imenovao kanonikom hvarskoga Kaptola. Drugi su se kanonici tomu protivili te su 1650. uputili predstavku duždu; kako se Jerolim nakon te godine više ne spominje, vjerojatno je spor riješen u korist kanonikâ. Nikola je 1652. i 1681. bio sudac u Postirima. God. 1658. bračkoj je kancelariji predao bratov popis izvornoga plemstva, 1660. izabran je za jednoga od prokuratora opatije sv. Ivana u Povljima, a 1668. i 1681. zabilježen je kao prokurator crkve u Postirima. Bavio se prodajom duhana u Postirima i okolici, o čem svjedoči ugovor koji je 1675. sklopio s ovlaštenim skupljačem poreza na prodaju duhana, Katarinom Nikolićem. Vickove su kćeri bile Margarita (rođ. 1614) i Franjica, koja se 1639. udala za Ivana Nikolu Jelinića (Gelineo). Ivaniševići su u Postirima izumrli ili se iselili prije 1715. Oni iz Gornjega Humca došli su na poč. XIX. st. u Supetar i ubrzo izumrli.
LIT.: A. Ciccarelli: Osservazioni sull’ isola della Brazza, e sopra quella nobiltà. Venezia 1802, 202, 245–246, 255–256, 439. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. XV, 124. — I. Ostojić: Benediktinska opatija u Povljima na otoku Braču. Split 1934, 94. — V. A. Duišin: Zbornik plemstva, 2. Zagreb 1939, 19–20. — A. Jutronić: Bračka naselja i podrijetlo njegovog stanovništva. Brački zbornik, 1940, 1, str. 11, 17. — Isti: Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1950, 34, str. 45, 47, 133, 143, 187–188. — Isti: Vicko Prodić i njegova »Cronica dell’ isola della Brazza«. Starine, 1955, 45, str. 383–385, 387. — Isti: Pjesnik Ivan Ivanišević (1608–1665) i njegov rod. Zadarska revija, 5(1956) 2, str. 138–141. — Isti: Vizitacije u Arhivu biskupske kurije u Hvaru. Starine, 1962, 51, str. 126, 136, 139. — D. Vrsalović: Povijest otoka Brača. Brački zbornik, 1968, 6, str. 200, 207, 283. — A. Jutronić: Iz kulturne prošlosti Brača. Split 1970, 45–61. — Isti: Poljičani na Braču. Poljički zbornik, 1971, 2, str. 213–214, 216. — J. Gospodnetić: Brač i njegovo pomorstvo. Brački zbornik, 1995, 17, str. 152–153, 179–180, 199–200, 213, 217–219, 230, 240, 255, 433. — M. Andreis: Stanovništvo otoka Brača u drugoj polovici 18. stoljeća. Građa i prilozi za povijest Dalmacije, 13(1997) str. 229.
Tatjana Radauš (2005)
