IVANOVIĆ, Andrija

traži dalje ...

IVANOVIĆ, Andrija (Ivanovics, Andreas), liječnik (Pečuh, 29. IX. 1805 — Virje?, 1880). Podrijetlom Hrvat. Najprije upisuje studij teologije, ali ubrzo prelazi na medicinu te 1834. doktorira u Pešti raspravom o magnetizmu. Dvije je godine bio asistent na peštanskom Medicinskom fakultetu te se zanimao za hidroterapiju, homeopatiju i liječenje sugestijom (mesmerizam, autojatrija), a radio je i pokuse s »ovinom«, zaštitnim cijepljenjem s pomoću ovčjih boginja. Nakon što mu je 1842. na Fakultetu odbijena molba da predaje homeopatiju, odlazi 1844. u Srbiju, gdje je okružni fizik, najprije u Jagodini, potom u Negotinu. God. 1850. istupa iz državne službe i podnosi molbu da kraj Negotina osnuje privatni zavod za liječenje hladnom vodom po uzoru na lječilište u Gräfenbergu, napose za liječenje »frenge« (sifilisa). Uzima srpsko državljanstvo, molba mu se povoljno rješava, međutim već sljedeće godine napušta Srbiju i postaje gradskim fizikom u Koprivnici, a potom upraviteljem bolnice u Pakracu. God. 1856–76. je u Grazu, Pešti, Pečuhu i Budimu, a zatim se vraća u Hrvatsku te je općinski liječnik u Virju. Potkraj 1879. izabran je za općinskoga liječnika u Uljaniku kraj Garešnice, a na poč. 1880. u Kloštru Ivaniću, no nije poznato je li ondje uopće stupio u službu. — Pisao je članke u mađarskim časopisima (Orvosi tár, 1840–42) te knjige o homeopatiji, autojatriji i liječenju bjesnoće. Za službovanja u Negotinu 1848. suzbijao je veliku epidemiju kolere, podučavajući pučanstvo i pomoćno osoblje o prevenciji i liječenju te bolesti. Upozoravao je na štetnost korištenja dunavske vode za piće, preporučivao prokuhavanje vode i kađenje prostorija octenim parama te se zalagao za izgradnju vodovoda. Pri liječenju protivio se nekritičnomu puštanju krvi.

DJELA: Specimen inaugurale medicum de magnete. Pestini 1834. — Hasonszeny gyógyrendszer (homoeopathia). Pécs 1837. — Authoiatria. Selbstheilart (Lebens-Magnetismus) theoretisch und praktisch dargestellt. Graz 1858. — Hiteles bizonyitványok a dühös sebek által marott és részint már a kezdö viziszonyban szenvedö betegek gyógyitása felöl. Debreczen 1870.
 
LIT.: S. Z. Ivanić: Kolera u Srbiji u XIX. veku. U: Prilozi za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije i Balkanskog poluostrva, 14. Beograd 1940, str. 30–34. — Isti: Postavljenje Dr. Andrije Ivanovića. Miscellanea 5. Ibid., 17. 1942, str. 21–32. — M. D. Grmek: Inauguralne disertacije hrvatskih, srpskih i slovenačkih liječnika (1660–1865). Starine, 1951, 43, str. 183–184. — Isti: Hrvatska medicinska bibliografija, I/1. Zagreb 1955, 81–82. — V. Stanojević: Tri zanimljive lekarske ličnosti u Knez Miloševoj Srbiji. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo (Beograd), 85(1957) 10, str. 1178–1181.
 
Vladimir Dugački (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

IVANOVIĆ, Andrija. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 4.5.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/ivanovic-andrija>.