IVANOVIĆ, Vlaho

IVANOVIĆ, Vlaho (Ivanovich, Blasius), kanonik i dobrotvor (?, prva pol. XIV. st. — ?, nakon 1377). Spominje se 4. III. 1363, kada se apelacijom obratio dubrovačkomu nadbiskupu Hugu Cigallu. God. 1368. dao je sastaviti oporuku u kojoj je prvi put spomenut otočić Scoleum sancti Petri (Badija) kraj Korčule. I. je na njemu sagradio crkvu sv. Marije Milosrdne (Gospe od Milosrđa), po kojoj se otočić počeo nazivati Scoleum sanctae Mariae. Crkvu je ostavio Marinu Beriniću da joj bude kapelanom i uživa njezine prihode i posjede. Taj bi poslije crkvu i posjede imao predati redovnicima ako se ikad odluče naseliti na tom otočiću (to se ostvarilo 1392, kada su franjevci Bosanske vikarije ondje počeli graditi samostan). I. je za života bio rektor te crkve i, čini se, živio pustinjačkim životom. Njemu i crkvi građani Korčule darovali su oporučno više puta od 1369. do 1372. novac i posjede. Korčulanski je biskup Ivan iz Krka 26. IX. 1370. odobrio Ivanoviću i nekim drugim kanonicima korčulanskoga Kaptola da mogu zbog velike smrtnosti na otoku Korčuli obilaziti jednu godinu otok pod uvjetom da nađu zamjenu za obavljanje bogoslužja u korčulanskoj katedrali. I. se posljednji put spominje 1377, kada je prodao neki posjed u Lumbardi.