IVAŠTINOVIĆ, Jakov (Jačo, Jaćo, Jakob), književnik (Borovac kraj Rajića, 21. X. 1919 — Zagreb, 2. XI. 1994). Gimnaziju završio u Novoj Gradiški 1939, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od 1940. studira narodni jezik i književnost. Služi Domobransku pješačku pukovniju u Sisku 1941–42, a kao stipendist slovačke vlade ljetni semestar 1943. studira u Bratislavi. Odveden je 1945. na put prema Bleiburgu, a u poratnim je godinama privođen i držan u zatvoru bez suđenja. Studij završava 1947. Nastavnik u Industrijskoj školi Nikole Tesle u Zagrebu 1948–50. te u I. osnovnoj školi u Slavonskom Brodu 1950–51, odgojitelj 1952. u dječjem odmaralištu u Crikvenici i 1953. u Zavodu za smještaj i preodgoj besprizorne djece u Klinča Selu, pa u Zagrebu tehnički korektor u Štamparskom zavodu »Ognjen Prica« 1953–54, odgojitelj u Omladinskom muškom prihvatilištu 1954–58, nastavnik 1958–64. i upravitelj do 1970. u Drvnoj tehničkoj školi. Pedagog je u Metalskom školskom centru 1970–71, voditelj dopisnoga obrazovanja u Građevinskom školskom centru 1971–78. te ravnatelj Centra do umirovljenja 1981. U književnosti se javio pjesmom Ruke moje matere (3. front hrvatske intelektualne omladine, 1938, 2) i kritikom Knjiga idealizma i vedrine (osvrt na San o sreći M. Budaka, Obzor, 1940, 275), a prvi mu je veći kritički rad Varijacije na temu Tadijanović (Hrvatsko kolo, 1953). Prva pripovijetka Kruženje oko uspomena (Vienac, 1944, 5) bila je napadnuta kao blasfemična. Radove je objavljivao u periodicima Obzor (1940), Hrvatska mladost (1942–45), Hrvatski krugoval (1942–43), Plug (1944), Vienac (1944), Republika (1951–52, 1955), Galerija (1952–53), Glas mladih (1952), Horizont (1952), Krugovi (1952, 1954), Narodni list (1952), Peristil (1952), Zadarska revija (1952, 1955–56), Hrvatsko kolo (1953), Jezik (1954), Novine mladih (1954), VUS (1954), Riječka revija (1955–56), Dubrovnik (1965), Marulić (1981–94), Susreti (1982), Glasnik Hrvatske demokratske zajednice (1990), Hrvatski književni list (1990, 1995), Ognjište (1990–92), Hrvatska revija (1992, 1994), Glas Koncila (1993), Mi (1993), Hrvatska (1994). Uredio je i predgovorom popratio antologiju hrvatskoga rodoljubnoga pjesništva Domovini (Zagreb 1941) te pjesničke zbirke Cesta pod suncem J. Kopilovića i Intima I. Vargaša (obje Vinkovci 1983). U sklopu objavljivanja sabranih djela J. Polića Kamova (Rijeka 1956–1958) napisao je monografiju koja je bila pripremljena za tisak, ali je izlaženje spriječeno. Sastavio je udžbenike Književnost s osnovama estetskog i jezičnog obrazovanja (Zagreb 1972) te nekoliko iz povijesti umjetnosti. Posmrtno su objavljene knjige Tragovi (izbor iz cjelokupnoga djela) te putopisi Hrvatskom uzduž i poprijeko. Katoličkoga je svjetonazora i domoljubne orijentacije, pa identitet prostora povezuje s osobnim identitetom te obrađuje socijalne teme s naglaskom na fenomenu podsvjesnoga (Đ. Vidmarović). U rukopisu je ostavio 10 knjiga pripovijedaka, putopisa, pjesama i rasprava o piscima i književnosti. Poezijom je zastupljen u pregledima i antologijama Četrdesetorica (Zagreb 1955), Slava Panonije (Vinkovci 1980), Mila si nam ti jedina (Zagreb 1998), Hrvatska božićna lirika (Zagreb 2000).
DJELA: Tragovi. Vinkovci 1994. — Hrvatskom uzduž i poprijeko. Vinkovci 1997.
LIT.: V. Nikolić: Knjiga rodoljubnog pjesništva. Hrvatski narod, 3(1941) 119, str. 9. — K. G.: Blasfemije u »Viencu«. Katolički list, 95(1944) 47, str. 570. — V. Miličević: Mladi. Plug, 1(1944) 6, str. 3. — T. Penavić: Za ili protiv uobćavanja. Ibid., 4, str. 3. — M. Feller: O poetskoj metafori. Vjesnik, 15(1954) 6. VI, str. 5. — Z. Tomičić: Četrdesetorica. VUS, 4(1955) 174, str. 6. — V. Pavletić: Trenutak sadašnjosti. Zagreb 1960, 58–65. — I. Visković: Bilješka o piscu. Dubrovnik, 8(1965) 1, str. 16. — D. Švagelj: Prolaznici. Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci, 7(1970) str. 258. — S. Lasić: Krležologija ili Povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, 3. Zagreb 1989. — I. Čuvalo: Biti slobodan na korist bližnjima. Mi, 17(1993) 9/10, str. 8–9. — T. Dorotić: Prešućen pjesnik. Marulić, 26(1993) 4, str. 668–670. — I. Balentović: Nesentimentalni odraz života. Vjesnik, 55(1994) 8. XII, str. 13. — S. Bančić: U spomen. Školske novine, 43(1994) 38, str. 7. — M. Marčinko: Umro je hrvatski književnik Jakov Ivaštinović. Hrvatska revija, 44(1994) 4, str. 684–693. — G. Rem: Tragovi tragičnog (pogovor knj. Tragovi). Vinkovci 1994, 113–116. — Đ. Vidmarović: Kruženje oko uspomena. Marulić, 28(1995) 2, str. 227–242; 3, str. 420–436. — V. Brešić: Autobiografije hrvatskih pisaca. Zagreb 1997, 1200–1201. — G. Rem: Zatajeni opus (pogovor knj. Hrvatskom uzduž i poprijeko). Vinkovci 1997, 329–330.
Martin Kaminski (2005)
