IVKOVIĆ, Tomo (Hivckovich, Ivcovich, Ivkovich, Janiković, Janković, Joković, Jurković, Juvchovicius; Thomas, Toma), biskup (Fojnica ?, 1573 — Lučna kraj Jajca, 17. VI. 1633). U Franjevački red stupio je oko 1593, nauke svršio u Bresci. Po povratku u matičnu Provinciju Bosnu Srebrenu bio je osam godina župnik u Banjoj Luci, vijećnik i kustod te dva puta redodržavnik Bosne Srebrene, prvi put najvjerojatnije 1616–19, a drugi je put izabran 1625. Na toj dužnosti nije ostao, jer je imenovan skradinskim biskupom, a bila mu je povjerena i uprava Bosanske biskupije (već 1625. nazivao se »electus episcopus Bosnae et Diacovi«). Posvećen je u Splitu 1627. Kao administrator Bosanske biskupije obavljao je biskupsku službu na području Bosne i Slavonije pod turskom vlašću. Nezadovoljan time, kralj Ferdinand II. imenovao je 1631. bosanskim biskupom I. T. Mrnavića, što je potvrdio papa, ali je I. i dalje obavljao biskupsku službu. Nije imao stolnoga mjesta, nego se kraće ili dulje zadržavao u različitim mjestima, najčešće u Fojnici te u Požegi, Banjoj Luci i na Visovcu. Od Murata IV. ishodio je u siječnju 1626. ferman kojim mu sultan odaje priznanje nazvavši ga »ogledalo i pravolik (prototipus) ispoviedajućih vjeru Isusovu« te naređuje da Ivkovića nitko ne smeta u kanonskim pohodima u krajeve preko Drave i Dunava. Kongregaciji za širenje vjere pisao je iz Fojnice 1628. da će provesti odredbe glede primjene gregorijanskoga kalendara, koji je u Bosni bio prihvaćen 1590, ali se s njegovom primjenom kasnilo. Za proučavanje bosanske povijesti dragocjeno je izvješće Kongregaciji o njegovu pohodu Provinciji Bosni Srebrenoj koje je 1630. sastavio i poslao u Rim. U njemu je pisao o turskim progonima te kako niotkud nema pomoći, a poimence je naveo župe koje je pohodio s brojem krizmanika u njima (objavio ga K. Draganović 1934). Vjerojatno je pokopan u crkvi sv. Ive i Franje u Podmilačju.
LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 4. Venetiis 1769, 28, 81. — D. Fabijanić: Storia dei frati minori in Dalmazia e Bossina, 2. Zara 1864, 255–256. — M. V. Batinić: Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, 2. Zagreb 1883, 96, 99, 102. — M. Nedić: Stanje redodržave Bosne Srebrene poslje pada Kraljestva Bosanskoga pak do okupacije. Djakovo 1884, 26–27. — E. Fermendžin: Chronicon observantis provinciae Bosnae Argentinae ordinis s. Francisci Seraphici. Starine, 1890, 22, str. 31–32, 34. — Isti: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. Zagrabiae 1892. — A. Ćorić: Neke povjesne crtice o redovitim i administrativnim biskupima i vikarima apoštolskim u Bosni od god. 1543. do 1878. te o pogorjelom arhivu vikarijata apoštolskoga. Serafinski perivoj, 22(1908) 3, str. 38–39. — Ć. Truhelka: Fojnička kronika. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 21(1909) 3, str. 451. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 1. Zagreb 1910. — M. Prelog: Povijest Bosne u doba osmanlijske vlade, 1. Sarajevo (s. a.), 125–126. — J. Jelenić: Kultura i bosanski franjevci, 1. Sarajevo 1912. — M. V. Batinić: Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV.–XX. Zagreb 1913, 42–45, 157. — J. Jelenić: Spomenici kulturnog rada bosanskih franjevaca (1437–1878). Starine, 1918, 36, str. 90–93, 95, 101–103, 105–106, 108. — M. Premrou: Serie dei vescovi romano-cattolici di Beograd. Archivum Franciscanum historicum (Ad Claras Aquas), 17(1924) str. 506. — Isti: Serie documentata dei Vicarii Apostolici di Bosna ed Erzegovina 1735–1881. Ibid., 21(1928) str. 352. — J. Matasović: Fojnička regesta. Spomenik SKA (Beograd) 1930, 67, str. 137, 140. — K. Draganović: Izvješće fra Tome Ivkovića, biskupa skradinskog, iz godine 1630. Croatia sacra, 4(1934) 7, str. 65–78. — J. Božitković: Kritički ispit popisa bosanskih vikara i provincijala (1339–1735). Beograd 1935, 60, 62–64. — P. Gauchat: Hierarchia catholica medii et recentioris aevi, 4. Patavii 1967², 307. — D. Mandić: Etnička povijest Bosne i Hercegovine. Rim 1967. — Isti: Franjevačka Bosna. Rim 1968. — J. Buturac: Katolička crkva u Slavoniji za turskoga vladanja. Zagreb 1970. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973. — F. Lastrić: Pregled starina Bosanske provincije. Sarajevo 1977, 127, 131. — N. Lašvanin: Ljetopis. Sarajevo 1981. — P. Cvekan: Velika i njena bogata prošlost. Velika 1982, 32. — A. Zirdum: Filip Lastrić-Oćevac 1700–1783. Zagreb 1982. — K. Draganović: Biskup fra Jeronim Lučić (o. 1575–1643) i njegovo doba. Croatica Christiana periodica, 7(1983) 11, str. 33–35, 38–41, 44–46, 53, 56, 69. — J. Šalić: Život i djelo biskupa fra Tome Ivkovića (c. 1573–1633). Nova et vetera, 33(1983) 1/2, str. 124–150. — P. Cvekan: Franjevci u Brodu. Slavonski Brod 1984, 55, 138. — K. Draganović: Masovni prijelazi katolika na pravoslavlje hrvatskog govornog područja u vrijeme vladavine Turaka. Mostar 1991. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991. — J. Šalić: Hod u vjeri. Banja Luka i okolica. Banja Luka 1991, 64–65, 75. — I. Stražemanac: Povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Zagreb 1993, 178–179. — S. Bačić: Franjevci u Zadarskoj nadbiskupiji i Ninskoj biskupiji. Šibenik 1995. — P. Živković: Stoljetni razvitak i nestajanje Hrvata katolika u BiH. U: Crtajte granice ne precrtajte ljude, zbornik. Sarajevo—Bol 1995, 492. — F. E. Hoško: Euzebije Fermendžin, crkveni upravnik i povjesnik. Zagreb 1997, 177–208. — Isti: Franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj kroz stoljeća. Zagreb 2000. — Isti: Franjevci i poslanje Crkve u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zagreb 2001.
Pejo Ćošković (2005)
