IVŠIĆ, Milan

IVŠIĆ, Milan, sociolog i gospodarski pisac (Orahovica, 28. VII. 1887 — Zagreb, 6. II. 1972). Klasičnu gimnaziju završio 1907. u Zagrebu. Već kao gimnazijalac uređivao đački list Zora. God. 1911. diplomirao teologiju na Bogoslovnom fakultetu (BF) u Zagrebu i bio zaređen za svećenika. Djelovao kao kapelan u Feričancima (1911–12), gdje je osnovao Hrvatsku seljačku zadrugu i organizirao uspjelu kolonizaciju Zagoraca. Kao kapelan u Vrbovcu (1912–13) bio blagajnikom Zadruge, zborovođom HPD »Petar Zrinski« i organizatorom Pasionskih igara seljaka prema njemačkom uzoru. Nakon povratka 1913. u Zagreb kao glavni tajnik Hrvatskoga katoličkoga narodnoga saveza bavio se organizacijom seljačkih socijalnih tečajeva te bio pomoćnim urednikom Katoličkoga lista i urednikom Glasa naroda. God. 1914–18. vojni je svećenik na bojišnicama u Srbiji, Rumunjskoj i Rusiji, surađujući istodobno stručnim prilozima u Novinama, Hrvatskoj obrani i Katoličkom listu te objavljujući brošure i stručna izvješća kao ekonomski izvjestitelj ratnoga ministarstva. Po povratku s ratišta, u organizacijskoj sekciji Narodnoga vijeća u Zagrebu (1918–19), a kao glavni tajnik Hrvatskoga katoličkoga narodnoga saveza nastavio je prosvjetnim radom. God. 1920. izabran za docenta sociologije na zagrebačkom BF. S područja socioloških, ekonomskih i pravnih znanosti specijalizirao se na Državno-gospodarskom fakultetu u Münchenu (1920) i Školi političkih znanosti u Parizu, na kojoj je 1922. diplomirao radom o zadrugarstvu. Na Sorbonni je završio studij prava i doktorirao radom iz političkih i ekonomskih znanosti Les problèmes agraires en Yougoslavie, koji je – kao prvo sustavno djelo o agrarnoj reformi s opširnom bibliografijom i prinos ondašnjoj svjetskoj privrednoj literaturi (I. Belin), uz predgovor Victora Boreta, bivšega francuskoga ministra poljoprivrede – objelodanjen 1926. u Parizu. Po povratku u Hrvatsku predavao sociologiju i bio tajnikom na BF te bilježnikom Nadbiskupskoga ženidbenoga suda. Držao nastavu iz sociologije (1926–32), socijalne politike (1926–29) i političke ekonomije (1926–28) na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu, od 1932. kao redoviti profesor političke ekonomije i ekonomske politike (1932–45). God. 1944–45. bio i njezinim rektorom. Predavao i na Pravnom fakultetu (katedra za nacionalnu ekonomiju, 1936–39), te Tehničkom, Poljoprivredno-šumarskom i Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja Narodno-gospodarskoga instituta u Zagrebu (1940). God. 1945. uklonjen sa Sveučilišta, 1947. umirovljen, uhićen i osuđen na dvije godine zatvora, koje je odslužio u logoru Stara Gradiška (1947–49). — Bavio se proučavanjem zakona proizvodnje, gospodarske politike, odnosa između gospodarstva i industrije, financiranja hrvatskoga gospodarstva iseljeničkim kapitalom, iseljeništva kao ekonomskoga i socijalnoga pitanja, obrtništva, kartela i trustova kao oblika koncentracije poduzeća, svjetske ekonomske krize i dr. U središtu njegova znanstveno-istraživačkoga rada jesu agrarna pitanja, sociološka pitanja hrvatskoga sela. Osobitu pozornost posvetio je ekonomici poljoprivrede, agrarnoj politici kao sastavnici gospodarske politike, djelatnosti i znanosti, agrarnomu pitanju, seljačkomu gospodarstvu i njegovu odnosu prema drugim gospodarskim granama, seljačkomu imovinskomu pravu i zakoniku te zadrugarstvu. Raspravljajući o posljedicama raspadanja kućnih zadruga i sitnih posjeda na hrvatskom selu, predlagao stvaranje kolektivnoga obiteljskoga vlasništva. Pisao i o masoneriji u Hrvatskoj (1942). Autor je više od 150 znanstvenih i stručnih socioloških, gospodarskih i agrarnih članaka, eseja i studija u listovima, časopisima, zbornicima i spomenicama Belgrade Economic and Financial Review (1925), Revue économique et financière (Pariz 1925), Hrvatski radiša (1929–30, 1932–33), Mjesečnik Pravničkoga društva u Zagrebu (1929, 1932–33, 1941–42), Obzor (1929–30, 1932, 1937), Jugoslovenski Lloyd (1930–31), Kalendar Hrvatski radiša (1930–31, 1933), Privreda (1930–37), Finansijski arhiv (1931–33, 1935), Zadružna svijest (1932–36, 1940), Hrvatska revija (1933, 1939–40), Hrvatski list (1933, 1939–40), Hrvatsko kolo (1933, 1935–36, 1940–41), Hrvatska smotra (1934, 1936–38, 1942–44), Ekonomist (1935, 1938–40), Jutarnji list (1935), Novo doba (Split 1936, 1938, 1944), Obzor. Spomen-knjiga 1860–1935 (Zagreb 1936), Zadružni koledar (Ljubljana 1937), Jadranski dnevnik (1938), Spomenica osme glavne skupštine kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije (Beograd 1938), Zadružni vjesnik (1938–41), Kalendar sv. Ante (1939, 1941–42, 1944), Alma mater Croatica (1940–41), Hrvatski narod (1941–42, 1944), Nova Hrvatska (1941, 1944), Gospodarski glasnik (1942, 1944), Gospodarstvo (1942, 1944–45), Sarajevski novi list (1942), Spremnost (1942, 1944–45), Naša domovina (1943). Bio urednikom struke gospodarstvo i autorom gospodarskih natuknica u Hrvatskoj enciklopediji, 1–5 (Zagreb 1941–45).