JAHJAPAŠIĆ

JAHJAPAŠIĆ (Jahjali, Jahjaoglu, Jahjazade), begovska obitelj. Smatra se da je osnivač obitelji Jahja-paša (u. nakon 1514) rođen u Makedoniji kao kršćanin te u dječaštvu doveden, najvjerojatnije dankom u krvi, na dvor Mehmeda II. Osvajača gdje je služio kao paž. Poslije je upravljao sandžacima Ğezair (Gökçeada, Límnos, Lésvos, Južni Sporadi i Ródos) prije 1480, Bosna 1480–81. i 1501–02. i Kengri (danas Çankiri) 1488, obavljao dužnost beglerbega Rumelije 1481–82, 1489. i 1503. te Anatolije 1489, a 1504. postao članom carskoga divana s naslovom vezira. U nekom se zapisu navodi da je u ljeto 1514. sudjelovao u bitki kraj Çaldirana protiv Perzijanaca i znatno pridonio njihovu porazu. Bio je oženjen Hatidžom, kćeri sultana Bajazida II. Podignuo je džamije u Skoplju i Sarajevu te vakufe za njihovo izdržavanje u Skoplju, Sofiji i Sarajevu. Najstariji Jahja-pašin sin Bali-beg (Gazi, ponekad nazivan Küçük, u. 1527) prvi se put spominje 1485. u popisu Bosanskoga sandžaka kao posjednik nadarbine u brodskoj nahiji. Upravljao je Valonskim sandžakom 1506, Smederevskim 1513–15, 1521–23. i 1524–27, Bosanskim sandžakom prije 19. II. 1521. i Vidinskim sandžakom 1523. te bio zapovjednik akindžija prilikom zauzimanja Beograda i istočnoga Srijema 1521. te Slankamena 1527. S tisuću vojnika imao znatnu ulogu u Mohačkoj bitki u ljeto 1526. Posjednik nadarbine u području Kaknja i Vidanice u Bosni. Sagradio džamiju u Sarajevu i tekije u Beogradu i Smederevu. Njegov mlađi brat Mehmed-beg (paša, poznat također kao Gazi, u. 1548) bio je sandžakbeg Mosula 1520–22, Vidina 1525, Smedereva 1527–34, 1536–40. i 1540, Moreje 1535, a 1543–48. budimski beglerbeg s naslovom vezira. Zapovijedao prethodnicom u pohodima na Beč 1529. i 1532, odredom koji je 1530. pritekao u pomoć opkoljenim pristašama I. Zapolje u Budimu, te opsadom Kőszega 1532. Tijekom pohoda 1536. u Slavoniju s bosanskim namjesnikom Husrev-begom zapovijedao vojskom koja je prodrla iz Srijema i zauzela Ivankovo, Đakovo, Gorjane, Podgorač i Sveti Juraj, a u siječnju 1537. Požegu i Požešku kotlinu. Predvodio vojsku koja je 9. IX. 1537. kraj Gorjana porazila I. Katzianera. Kao budimski beglerbeg osvojio gradove Visegrád, Novigrad i Hatvan. Prema popisima za Požeški sandžak iz 1540. i 1545. u Požegi i Požeštini (Vrboska, Radinovci, Mihalovci, Potočani, Velika, Blatačko) imao zemljišne posjede (čiftluke), vinograde i mlinove, a na zemljištu u Požegi, poznatom pod imenom Jajolika zemlja, sagradio 60 dućana uz 15 postojećih. U popisima iz 1561. i 1579. veći dio tih posjeda bio je namijenjen vakufu za uzdržavanje ustanova koje je osnovao u Beogradu (prema H. Šabanoviću džamije, medrese, sebila i imareta). Mehmed-begov sin Arslan-paša (beg, poznat kao Deli i Kiliç) sudjelovao je kao zapovjednik lake konjice u osvajanju Slavonije 1536–37. Prema I. Alajbegoviću Pečeviji 1537. imenovan je »za nagradu« prvim požeškim sandžakbegom, jer je Sulejmanu II. Veličanstvenomu donio vijest o padu Požege, a prema N. Moačaninu nominalni je upravitelj krajišta u Požeštini 1537–40. i požeški sandžakbeg 1540–41. i 1560–61. Upravljao Silistranskim sandžakom 1556, Lipovskim sandžakom 1557, Mohačkim između 1558. i 1560, Smederevskim sandžakom 1564–65. te bio budimski beglerbeg i muhafiz 1565–66. Po nalogu velikoga vezira Mehmed-paše Sokolovića pogubljen tijekom opsade Sigeta 1566. pod optužbom da je odgovoran za pad nekoliko gradova u ruke Habsburgovaca. Poznat i kao pjesnik divanske poezije pod pseudonimom Sinani. U Budimu sagradio barutanu. Njegovi su sinovi Ahmed i Jahja-beg, koji je u Požegi u drugoj pol. XVI. st. dao sagraditi džamiju. Prema G. Elezoviću njihov brat bio je Mehmed-paša Kačanikli. Pretpostavlja se (S. Bašagić i M. Handžić) da je Arslan-pašin sin i Mehmed-beg (u. 1592. u Banjoj Luci), krajiški zapovjednik poznat kao divanski pjesnik pod pseudonimom Vusuli, autor zbirke (divana) i epa Selimname. Jahja-pašin sin Ahmed-beg, sandžakbeg Lepanta (Inebahti) oko 1543, Smedereva 1543. i Stolnoga Biograda, sudjelovao je u opsadi Valpova 1543. Njegov je sin Sofi Mehmed-beg, aradski sandžakbeg i jedan od zapovjednika tijekom osvajanja gradova Alba Iulia, Janova i Világos 1566. Od ostalih Jahja-pašinih sinova poznati su posjednik nadarbine u Vidinskom sandžaku Mahmud (u. 1514), posjednik nadarbine u Niškom sandžaku i sandžakbeg Vize 1527. Mustafa, posjednik nadarbine u Vidinskom sandžaku oko 1513. Sinan Jusuf te Skender. — Postojanje još jednoga Bali-bega Küçüka (u. 1543), koji je obavljao dužnost sandžakbega Prizrena 1526–27, Zvornika 1528–30, Hercegovine 1537–41. te beglerbega Anatolije 1542. i Budima 1542–43, izazivalo je nedoumice u historiografiji. Arhivska istraživanja Šabanovića, A. Handžića i Dušanke Bojanić pokazala su, suprotno mišljenju Elezovića, da je riječ o rođaku Jahja-pašinih sinova.