JAKIĆ-CESTARIĆ, Vesna

JAKIĆ-CESTARIĆ, Vesna, onomastičarka, dijalektologinja i pisateljica (Kuna na Pelješcu, 9. III. 1926). Gimnaziju završila 1946. u Splitu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1954. diplomirala južnoslavenske jezike i književnosti te 1977. doktorirala tezom Jezični odnosi srednjovjekovnog Zadra u svjetlu osobnih imena. Radila 1955–84. u zadarskom Institutu (poslije Centar, odn. Zavod) JAZU, kojemu je od 1980. do umirovljenja 1984. bila upraviteljica. Bavila se dijalektološkim i povijesnim antroponimijskim istraživanjem. Strukturnom, statističkom i genealoškom analizom srednjovjekovnih patricijskih i pučkih osobnih imena (osobito nadimaka) u Zadru, Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena (Radovi Instituta JAZU u Zadru /RIJAZU/, 1972), Splitu i Trogiru, Nastajanje hrvatskog (čakavskog) Splita i Trogira u svjetlu antroponima iz XI. stoljeća (Hrvatski dijalektološki zbornik, 1981), opovrgnula je Jirečekova i Strohalova gledišta o etničkom sastavu dalmatinskih gradova u srednjem vijeku, razradila Skokovu tezu o ranoj romansko-slavenskoj dvoetničnosti i dvojezičnosti u tim gradovima te prikazala razvojni put simbioze (ne tek usporednosti) Romana i Hrvata u njima. Bilo da omogućuju dokazivanje autentičnosti nekih povijesno bitnih isprava, bilo da tumače nastanak gradova bizantske Dalmacije, rezultati njezinih onomastičkih istraživanja daju dragocjenu potporu i znanstvenicima nelingvistima, ponajprije povjesničarima i etnolozima. Veliku ulogu simbiozi pridaje i u dijalektološkim radovima. U studiji Iz akcentuacije čakavskih kopnenih govora (RIJAZU, 1960) predmnijeva kako je akcentuacija novigradskoga tipa, koja se prije turskih provala oblikovala na velikom području čakavskih kopnenih govora, nastala ukršćivanjem sjevernih, južnih i posavskih govora, a u raspravi Refleks jata na sjevernodalmatinskim otocima (RIJAZU, 1957) kako su se zapadni (ekavski) govori pomiješali s istočnima (ikavski) prije zajedničke migracije na jug. Znanstvene i stručne radove objavila u periodicima i zbornicima Ljetopis JAZU (1960), Bulletin JAZU (1961), RIJAZU (1961, 1969, 1974, 1977, 1983, 1995), Zadarska revija (1962, 1966, 1967, 1969, 1974, 1991, 1997), Vjesnik Zadarske nadbiskupije (1967), Beiträge zur Namenforschung (Heidelberg 1973), Onomastica Jugoslavica (1976, 1978), Jurju Barakoviću o tristopedesetoj obljetnici smrti (Zadar 1979), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1979), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1984), Zbornik Šeste onomastičke konferencije (Beograd 1987), Mihovil Pavlinović u politici i književnosti (Zagreb 1990), 1000 godina Samostana Svetog Krševana u Zadru (Zadar 1990). Njezin umjetnički senzibilitet svoj je izraz našao u crticama objavljivanim u časopisima (Omladinska riječ i Žena zbjega, 1944–45. u izbjegličkom logoru El Shattu; Zadarska revija, 1955, 1964, 1968, 1969; Narodni list, 1963) te svojevrsnoj kulturnoj povijesti grada u fotomonografiji Zadar (Zadar 1969, 1979²).