JAKŠA, Nikola

JAKŠA, Nikola (Giaxa, Gjakša, Gjaxa; Niko), političar (Vis, 18. V. 1845 — Vis, 8. III. 1905). Gimnaziju završio u Zadru, a niže pravne nauke 1866. u Grazu. Od 1873. javni je bilježnik u Visu. Nakon sporazuma autonomaša i narodnjaka postao predsjednikom viškoga općinskoga vijeća, a kad je Narodna stranka 1886. dobila većinu, izabran za gradonačelnika. Kao član te stranke bio je predstavnik Hvara i Staroga Grada u kuriji gradova u Dalmatinskom saboru 1883–89. te 1883. glasovao za prijedlog da hrvatski bude službeni jezik u Saboru. Budući da je podupirao sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom, oportunizam narodnjaka potaknuo ga je da 1894. pristupi novoosnovanoj Stranci prava. Izbor kandidata narodnjačko-autonomaške koalicije Serafina Topića za novoga gradonačelnika 1896. ojačao je njegovo suprotstavljanje autonomaškoj politici, sve do pomirbe narodnjaka i pravaša na Visu 1905. — S A. Zanellom i drugim viškim rodoljubima utemeljio je 1870. »Viški skup«, kulturno-prosvjetno društvo koje je poticalo buđenje hrvatske nacionalne svijesti te mu predsjedavao do kraja života. Objavio je životopis hvarskoga biskupa J. Dubokovića (L. Maschek, Manuale del Regno di Dalmazia, 6–7. Zadar 1876), a njegovi zapisci o natpisima i grbovima u Visu (1888) čuvaju se u Arhivu Boglić-Božić u Hvaru. U obiteljskoj ostavštini (Vera Heitzler-Jakša, Čakovec) nalazi se Jakšin portret, nastao oko 1900, vjerojatno rad V. Bukovca i njegove učenice Dome Suhor.