JANDRIŠEVIĆ, Petar
traži dalje ...JANDRIŠEVIĆ, Petar (Jandrisevits), publicist i prozni pisac (Šeškut/Sulz im Burgenland, 22. II. 1879 — Čemba/Schandorf, 8. VI. 1938). U Szombathelyu završio gimnaziju 1899. i studij teologije 1903. te se zaredio. Kapelan 1903–05. u Solunku (Stadtschlaining) i 1905–06. u Rohuncu (Rechnitz), gdje je predavao u Djevojačkoj građanskoj školi. God. 1906–24. župnik u Stinjakima (Stinatz) te od 1924. do kraja života u Čembi. Za I. svjetskoga rata bio je vojni dušobrižnik u Sandžaku i vjeroučitelj u beogradskom vojnom okrugu. U poratnim dvojbama oko razgraničenja Austrije i Mađarske protivio se priključenju nekadašnjega zapadnougarskoga prostora Austriji. Priklonivši se dijelu crkvene inteligencije, držao je da austrijski socijaldemokrati na vlasti nisu jamstvo za očuvanje hrvatskoga identiteta te je, kao predstavnik svećenstva Županije Željezno, 1920. predložio predsjedniku mađarske vlade političku i kulturnu koncepciju za opstanak Hrvata u Mađarskoj. Nakon formiranja nove austrijske pokrajine Gradišća 1921, kao zastupnik Kršćansko-socijalne stranke u Gradišćanskom zemaljskom saboru 1923–27. zauzimao se za gospodarski razvoj pokrajine i uporabu hrvatskoga jezika u školama. Sudjelovao je u osnivanju 1921. i obnovi 1929. Hrvatskoga kulturnoga društva te u radu Kola gradišćanskoga hrvatskoga djačtva. Angažiranim člancima o narodnom gospodarstvu, politici, povijesti, arheologiji, manjinskoj problematici te moralnim i vjerskim temama surađivao 1903–24. u mnogim novinama i časopisima na mađarskom i 1924–38. na njemačkom jeziku te u gradišćanskim i domovinskim izdanjima Naše novine (Győr 1910–22), Hrvatske novine (Željezno 1923–24, 1933, 1936), Letna knjiga Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću (Željezno 1930), Hrvatska straža (1932, 1936), Naša domovina (Neusalj pri Jezeru 1933–38, 1940) i Hrvatski kalendar (Željezno 1941–42). Njegove književne crtice iz gradišćanskoga tiska naknadno su skupljene i vjerojatno 1979. objavljene u zbirci Sličice. Duhovite autobiografske pripovijesti jednostavna stila, pisane južnogradišćanskom štokavštinom i tematski vezane uz djetinjstvo, doživljaje iz I. svjetskoga rata u Sandžaku i život u Stinjakima i Čembi, bile su popularno kalendarsko štivo među Hrvatima u Gradišću. Uz I. Horvata drži ga se jednim od najboljih gradišćanskohrvatskih pripovjedača između dvaju ratova. U župnom arhivu u Čembi čuvaju se njegova rukopisna djela o mjestu i župi Rohunac (Monographie des Marktes und der r. katholischen Pfarre Rechnitz, 1927), o povijesti južnoga Gradišća (Urkunden und Dokumente über das südliche Burgenland, 1932–36) i prošlosti Čembe (Beiträge zur Vergangenheit Schandorf, 1938) te nekoliko nabožnih djela na mađarskom. Služio se pseudonimima Janicsár, Hetes, Graničar i Grabić.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
JANDRIŠEVIĆ, Petar. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jandrisevic-petar>.