JELAČIĆ, Janko, hortikulturnik (Zagreb, 20. X. 1881 — Zagreb, 5. IV. 1969). Klasičnu gimnaziju završio 1899. u Zagrebu, pravo studirao u Cluju i Zagrebu, gdje je diplomirao 1903. i doktorirao temeljem rigoroza 1907. Nakon studija u državnoj je službi u Zagrebu i Dugom Selu, 1907. u Budimpešti i Beču. God. 1908. imenovan velikim županom Varaždinske županije, gdje kao pouzdanik bana P. Raucha i protivnik Hrvatsko–srpske koalicije, koja je u županijskoj skupštini imala većinu, nije dobro primljen. Kako je kao župan istodobno djelovao protiv HPSS, S. Radić prozvao ga je zbog zloporabe vlasti i nepoštovanja građanskih sloboda (Dom, 1908, 7). Dodijeljen 1910. na rad Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Prvi se u Kraljevini SHS 1920. posvetio proizvodnji rezanoga cvijeća. U uzgoju je primjenjivao nova biološka i tehnička dostignuća; uveo klijališta grijana električnom energijom, klimatizirane staklenike, komoru za čuvanje lukovica s uređajima za održavanje optimalne temperature i vlage te druge naprave. Uzgajao je biljke čistih sorta, visoke i ujednačene kvalitete te obogatio hrvatsko cvjećarstvo novim sortama karanfila, ruža, tulipana, božura, krizantema, narcisa, ljiljana i gladiola. Pisao u časopisima Naš vrt (poslije Hortikultura; 1934–41, 1954–56), Voćnjak, vrt i vinograd (1942) i Vrtlarstvo (1950–51). Bio je 1932. suosnivač Hrvatskoga hortikulturnoga društva, njegov dopredsjednik i predsjednik. Dobio »Zlatnu ružu« grada Zagreba za životno djelo 1966.
LIT.: Imenik dostojanstvenika, činovnika i javnih službenika Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Zagreb 1907–1918. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 8. Zagreb 1913², 110. — (Nekrolozi): Z. Kani, Hortikultura, 36(1969) 3, str. 104; Priroda, 56(1969) 6, str. 192. — R. Horvat: Povijest grada Varaždina. Varaždin 1993, 478–479, 487.
Tanja Dmitrović Stipančević (2005)
