JELAVIĆ, Vjekoslav

JELAVIĆ, Vjekoslav, publicist i političar (Dubrovnik, 16. IV. 1876 — Zagreb, 11. II. 1965). Završio klasičnu gimnaziju u Splitu 1894, studirao pravo u Beču 1894–96, potom političke znanosti na École libre des sciences politiques u Parizu. Od 1909. živio u Sarajevu. Priključio se Hrvatskoj narodnoj zajednici te od 1910. bio njezin predstavnik u Saboru u BiH i urednik glasila Hrvatska zajednica, a 1911. s Đ. Džamonjom i L. Čabrajićem prišao oporbi. Bio je tajnik Trgovačko-obrtničke komore za BiH od 1913. Protivio se mogućem rješavanju državnopravnoga položaja BiH u ugarskoj polovici Monarhije te u rujnu 1918. supotpisao projugoslavenski memorandum uručen bivšemu ugarskomu ministru predsjedniku I. Tiszi. Član NV SHS (zamjenik u njegovu Središnjem odboru) u BiH, u studenom 1918. imenovan povjerenikom za poljoprivredu i rudarstvo u vladi BiH. Sudjelovao kao član izaslanstva Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919–20. — Literarnim prilozima javio se u Bršljanu (1891, 1893), Narodnom listu (1891, 1896) i Lovoru (1897). Za boravka u Parizu, 1900–09. bio dopisnik zagrebačkih Narodnih novina; pisao osobito o francuskoj politici i diplomaciji, kulturnim događajima, književnim i povijesnim temama (pretežno u rubrici Pisma iz Pariza). Prikazivao djela francuskih književnika u rubrici Književna pisma u Glasniku Matice dalmatinske (1901–03), proučavao tamošnje arhivsko gradivo relevantno za kulturno-političku povijest BiH i Dubrovnika te ga s komentarima objavljivao u Glasniku Zemaljskog muzeja u BiH (1900, 1902, 1904–08) i Starinama (1913), a u zbirci vrela K. Horvata Monumenta historiam Uscocchorum, 2 (Zagreb 1913) objavio izvatke iz izvješća francuskoga poslanika u Mlecima 1613–17, pohranjena u pariškoj Nacionalnoj knjižnici. Surađivao i u periodicima Narodni list (1901–02), Hrvatski dnevnik (1907), Hrvatska zajednica (1910–11, 1913; Hrvatska narodna zajednica, 1913–14, 1917), Hrvatska svijest (1913–14), Napredak (kalendar, 1913–14) i Obzor (1913). Nakon I. svjetskoga rata pisao pretežno o teorijskim i praktičnim političkim, socijalno-gospodarskim i pravnim temama u izdanjima Jugoslavenski list (1922, 1931), Narod (1922, 1925), Novo doba (1922), V redovni godišnji kongres privrednih komora i organizacija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Zemun 1927), Pregled (1927), Privredna revija (1931), Pekar (1935), Bosna i Hercegovina kao privredno područje (Sarajevo 1938) i Naše stručno privredno školstvo (Novi Sad 1938). Potpisivao se V. Jć., V. J-ć., katkad J. V., V. J. Ć., V. K. J-ć. i V. J-ić.