JELIĆ, Ivan

JELIĆ, Ivan, povjesničar (Zagvozd, 3. VI. 1933 — Zagreb, 6. IV. 1992). Nakon završetka učiteljske škole u Splitu 1951, radio kao učitelj. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. diplomirao povijesnu grupu predmeta te 1970. doktorirao tezom Komunistička partija Hrvatske 1937–1941. U Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest) radio od 1962. do tragične pogibije od posljedica požara; znanstveni savjetnik od 1981. Težište je njegovih istraživanja bilo na političkoj povijesti za II. svjetskoga rata i razvoju komunističkoga pokreta u Hrvatskoj, o čem je napisao više knjiga temeljenih za daljnja proučavanja KPH, značenja partizanske borbe u Hrvatskoj, a i širenje znanstvenoga istraživanja na prijeporne ili režimu nepoćudne teme. Radove je objavljivao u časopisima, zbornicima i novinama Historijski zbornik (1961, 1963–65, 1972–73, 1976–77), Historijski pregled (1962–64), Iz starog i novog Zagreba (1963, 1968), Naše teme (1963, 1970, 1977, 1981, 1984, 1986, 1988), Putovi revolucije (1963–64, 1966), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1964, 1970), Mogućnosti (1964), Zagrebačka panorama (1964–65), Senjski zbornik (1965, 1981–82), Zbornik Historijskog instituta Slavonije (1965, 1981), Prispevki za zgodovino delavskega gibanja (Ljubljana 1967), Vjesnik (1967, 1981, 1986–87, 1991), Dubrovnik (1969, 1988), Kulturni radnik (1969), Časopis za suvremenu povijest (1970–74, 1976–77, 1979–80, 1982, 1984, 1987, 1990–91), Dometi (1970, 1972–73, 1978, 1983), Zbornik Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije (1970, 1972, 1975), Vojnoistorijski glasnik (Beograd 1971, 1977, 1987), Telegram (1972), Žena (1973), AVNOJ i narodnooslobodilačka borba u Bosni i Hercegovini (1942–1943) (Beograd 1974), Kaj (1974), Istra (1976), Pazinski memorijal (1976, 1984), Komunist (1977, 1979, 1981), Nastava povijesti (1977, 1983), Zadarska revija (1977, 1979), Borec (Ljubljana 1981), Pogledi (1981), Povijesni prilozi (1985), Istorijski zbornik (1989), Slavonija, Srijem, Baranja i Bačka (Zagreb 1993) i dr. Jedan je od autora knjige Povijest Saveza komunista Jugoslavije (uz J. Pleterskoga i dr., Beograd 1985) i dopunjenoga izdanja Pregleda hrvatske povijesti S. Antoljaka (Split 1994²). Suautor osnovnoškolskih udžbenika Narodi u prostoru i vremenu 4 (s R. Vukadinovićem i D. Bilandžićem, Zagreb 1975; 12 izd. do 1986; tal. prijevod Rijeka 1977) i Čovjek u svom vremenu 4 (s istima i R. Lovrenčićem, Zagreb 1987; 4 izd. do 1990), srednjoškolskoga udžbenika Povijest 2 (s Bilandžićem i dr., Zagreb 1986; 5 izd. do 1990) te priređivač Povijesne čitanke 4 (Zagreb 1991). Uredio je knjigu Ilustrirana povijest Narodnooslobodilačke borbe u Jugoslaviji 1941–1945 (Zagreb 1973). Bio je jedan od urednika Enciklopedije hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980); zbog toga, kao i zbog ustrajavanja na znanstvenomu i objektivnomu određivanju broja žrtava jasenovačkoga logora u II. svjetskom ratu i odbacivanja teze o stotinama tisuća umorenih logoraša kojom se hrvatski narod optuživao za genocid, izvrgnut političkim pritiscima, morao je 1981. dati ostavku na položaj voditelja Znanstvenoga odjela Instituta te mu je rad bio otežavan. Surađivao je u Enciklopediji Jugoslavije LZ. Za tisak je priredio 18. i 19. svezak edicije Sabrana djela Augusta Cesarca (Zagreb 1982) i knjigu War and Revolution in Yugoslavia 1941–1945 (Beograd 1985), a s Lj. Bobanom uredio zbornik Život i djelo Ante Trumbića (Zagreb 1989). Bio je pokretač i 1969–81. te od 1991. glavni urednik Časopisa za suvremenu povijest; ondje je 1991. objavio zapažene članke o granici Hrvatske i Srbije nakon II. svjetskoga rata i o događajima u Srbu 27. VII. 1941. Nedovršena je ostala njegova knjiga o A. Hebrangu i hrvatskom nacionalnom pitanju u jugoslavenskoj državi između dvaju svjetskih ratova. Ostavština mu se čuva u knjižnici Hrvatskoga instituta za povijest. Njemu i supruzi Fikreti Jelić-Butić posvećen je broj Časopisa za suvremenu povijest (1992, 3).