JERKOVIĆ, Radovan (Radoslav, Rade), povjesničar (Kula Norinska, 15. IX. 1900 — Split, 14. VIII. 1950). U Splitu 1921. završio privatnu sjemenišnu gimnaziju. Bogoslovlje studirao u Mariboru i Sarajevu, gdje je 1925. diplomirao i bio zaređen za svećenika. Poslijediplomski studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu završio je 1935. Bio je župnik u neretvanskoj župi Dobranje—Bijeli Vir 1925–31, ujedno od 1928. vjeroučitelj u Metkoviću. Zbog svojih je hrvatskih nazora i djelovanja 1933. dobio otkaz i 1934. bio premješten u Makarsku, a od 1937. ponovo je vjeroučitelj u Metkoviću. Potkraj 1944. postao je župnikom u Opuzenu, odakle je povremeno opsluživao i neretvanske župe Slivno Ravno, Rogotin, Komin i Desne. Na montiranom suđenju u Metkoviću u srpnju 1945. osuđen je na prisilni petogodišnji rad i petnaestogodišnji gubitak nacionalne časti; kaznu je izdržavao na državnom dobru Vrana kraj Biograda i u Staroj Gradiški. Nakon žalbe, pušten je u svibnju 1946. te je ubrzo bio imenovan župnikom u Vranjicu. Ponovo je bio uhićen u lipnju 1950. i odveden u zatvor Uprave državne bezbjednosti u Splitu, gdje je vjerojatno ubijen. — Istraživao je prošlost donjoneretvanskoga kraja, tj. područje od Gabele do ušća Neretve, pri čem se služio gradivom iz crkvenih i državnih arhiva te privatnih zbirka u neretvanskoj dolini, Zadru, Splitu, Makarskoj, Zaostrogu, Dubrovniku i Veneciji. Radove o političkoj, crkvenoj i gospodarskoj povijesti te društvenom i vjerskom životu neretvanskoga kraja objavljivao je u publikacijama Nedjelja (1922), Katolička riječ (1935–36, 1940), List Biskupije splitsko-makarske (1935–40), Kršćanska škola (1936, 1940), Hrvatski dnevnik (1937, 1939–40), Život s crkvom (1938), Hrvatski glasnik (1939–40), Napredak (1939–40), Jadranska straža (1940), Napredak (kalendar, 1940–42, 1944), Hrvatski radiša (1942), Katolički tjednik (1942), Novi list (1942–43) i Vrhbosna (1942). Osim brošure Križ na Kuli Norinskoj (Split 1934), značajniji radovi objavljeni su kao posebni otisci: Gabela (Sarajevo 1939), Dvije stare tvrđave na ušću Neretve (Brštanik i Kos) (Sarajevo 1940), Otok Osinj na ušću Neretve (Sarajevo 1941), Pastirski pohodi Nikole Bjankovića, biskupa makarskog, po Dalmaciji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo 1942) i Sluga Božji Nikola Bjanković, biskup makarski (1695–1730) (Teslić 1943). Knjigu Jerkovićevih radova priredio je M. Vidović 2000. U njoj je, uz tiskane radove i nekoliko neobjavljenih članaka, na temelju rukopisa u Nadbiskupskom arhivu u Splitu prvi put objavljen Jerkovićev pregled političke i crkvene povijesti te naseljivanje potkraj XVII. i na poč. XVIII. st. pod naslovom Povijest Neretve, i uglavnom prvi put povijest neretvanskih naselja i župa pod naslovom Povijest neretvanskih župa. Jerković je svojim istraživanjima, iako nije bio školovani povjesničar, dao cjelovit i pouzdan prinos proučavanju povijesti doline Neretve do XX. st.
LIT.: T. Macan: Saopćenje o povijesnim istraživanjima Radovana Jerkovića. Historijski zbornik, 21–22(1968–69) str. 501–512. — P. Bezina: Progoni biskupa, svećenika i redovnika Splitske metropolije i Zadarske nadbiskupije 1941.–1992. Split 2000. — L. Čoralić: Mučenički život i smrt vrijednoga svećenika. Hrvatsko slovo, 6(2000) 29. XII, str. 6. — S. Soldo: Povijest Neretve. Slobodna Dalmacija, 57(2000) 19. IX, str. 7. — M. Vidović: Don Radovan Jerković – život i djelo. Metković 2000, 13–46. — V. Zednik: Voljena Neretva. Vijenac, 8(2000) 21. IX, str. 45.
Jakša Primorac (2005)
