JIROUŠEK, Antun, kulturni povjesničar i likovni kritičar (Križevci, 19. V. 1873 — Zagreb, 1. IV. 1948). Sin građevinskoga inženjera Franje. U Zagrebu završio gimnaziju 1892, studij povijesti i zemljopisa na Mudroslovnom fakultetu 1896. te 1892–94. polazio tečaj crtanja za srednjoškolske nastavnike u Obrtnoj školi. Kratko se usavršivao u Beču (J. Strzygowsky, M. Dvořák). God. 1899–1903. asistent arheološkoga odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu, gdje je potom nastavnik u Prvoj, od 1913. u Drugoj gimnaziji te ravnatelj MUO od 1926. do umirovljenja 1933. i MG 1933–40. Proučavao je hrvatske povijesno-umjetničke spomenike, folklornu baštinu, suvremene kulturne i likovne probleme. Zauzimao se za izobrazbu prema zahtjevima modernoga života i uvođenje kulturne povijesti kao nastavnoga predmeta u srednje škole (Nastavni vjesnik, 1907). Objelodanio tekstove o zagrebačkoj Obrtnoj školi (Obzor, 1907, br. 49–58), izložbi natječajnih projekata za regulaciju Kaptola (Hrvatska, 1908, br. 252, 254), izložbi društva »Djelo« (Obzor, 1927, br. 131, 133, 135) i ex librisa (Grafička revija, 1929), katedrali i crkvi sv. Marije na Dolcu (Jutarnji list, 1927, br. 5706; 1929, br. 6156), o suvremenim hrvatskim umjetnicima (V. Braniš, J. Bužan, M. C. Crnčić, B. Čikoš Sesija, R. Frangeš Mihanović, M. D. Gjurić, R. Jean Ivanović, H. Juhn, G. Jurkić, I. Kerdić, V. Kirin, F. Kovačević, V. Kovačić, Zora Preradović, M. Rački, M. Rašica, B. Šenoa, I. Tišov, M. Uzelac, R. Valdec, M. Vanka), M. Koluniću Roti, djelovanju I. Kršnjavoga i primjeni hrvatske seljačke umjetnosti (Vijenac, 1923–25), seljačkoj buni 1573, L. Marunu, kninskom muzeju i starohrvatskoj umjetnosti, V. Klaiću i narodnim nošnjama (Seljačka prosvjeta, 1926–29) te o muzeju S. Radića (Narodni val, 1928, br. 201). Autor je prikaza razvoja hrvatske etnografije za Obzor. Spomen knjigu 1860–1935 (Zagreb 1936) i projekta velike etnografske izložbe (Osnova za hrvatsku pučku izložbu. Zagreb 1910). U MUO popunio postojeće i nabavio nove zbirke te priredio stalni muzejski postav 1931. Njegovim zauzimanjem preseljena je 1934. MG iz MUO u bivšu Vraniczanyjevu palaču na Zrinjevcu, gdje se nalazi i danas. Radio crteže i akvarele. Ilustrirao Vjesnik hrvatskoga arheološkoga društva 1899–1904. i školske udžbenike, crtežima dokumentirao graditeljske spomenike i u njima sačuvane starine (crkve u Križevcima, Samoboru, Velikoj Mlaki, 1930–31, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu). Njegovi akvareli u grafičkoj zbirci Uprave za zaštitu kulturne baštine u Zagrebu (Modruš, stari grad, 1911, Mali Tabor) imaju i likovnu vrijednost, a mapa s 52 obojena crteža kaptolske kurije, kbr. 22 (1944, Nadbiskupski i kaptolski arhiv u Zagrebu), osvjetljava stambenu kulturu kanonikâ i prebendarâ u razdoblju XVII–XIX. st. Prema njegovim nacrtima izvedeni su kostimi za predstavu Propast kraljeva hrvatske krvi Marije Kumičić i M. Ogrizovića u zagrebačkom HNK 1905. Bavio se i kartografijom; među ostalim, izveo Klaićev Historički zemljovid Hrvatske (1898) i zemljopisne karte u Radićevoj knjizi Moderna kolonizacija i Slaveni (Zagreb 1904). Pisao i u Vjesniku Hrvatskoga arheološkoga društva (1903–04, 1935), Obzoru (1907, 1912, 1924, 1927–31, 1935–36), Savremeniku (1908), Pobratimu (1910–11), Katoličkom listu (1916), Omladini (1921, 1926), Nastavnom vjesniku (1923–24), Svijetu (1927, 1929), Jutarnjem listu (1931, 1933, 1936), Almanahu Kraljevine Jugoslavije (1932). Portretirali su ga slikari Gjurić i K. Kreković.
LIT.: F. Šišić: Historički zemljovid Hrvatske. Narodne novine, 65(1899) 142, str. 1–2. — I. Esih (ie.): Predavanje prof. A. Jiroušeka o engleskom interieru. Obzor, 70(1929) 3, str. 2. — Iz Muzeja za umjetnost i umjetnički obrt u Zagrebu. Svijet, 6(1931) XII/2, str. 34–35. — Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Razgovor s direktorom muzeja A. Jiroušekom. Novosti, 26(1932) 86, str. 10. — N. Smolčić (Enes): Kako se razvija galerija savremene umjetnosti (razgovor). Ibid., 30(1936) 25. VIII, str. 6.— J. Konjović: Boja i oblik u scenskom prostoru (Stopedeset godina scenografije u Zagrebu 1784–1941). Rad JAZU, 1962, 326, str. 44–45, 136. — M. Schneider: Gradovi i krajevi na slikama i crtežima od 1800. do 1940 (katalog zbirke). Zagreb 1977. — V. Humski: Pregled povijesti muzeja u Hrvatskoj. 19. i 20. stoljeće (do 1945) s bibliografijom. Muzeologija, 1986, 24, str. 52. — Ž. Vujić: Postanak i razvoj umjetničkih muzeja i galerija u Zagrebu. Ibid., 1993, 29/30, str. 56, 62, 69, 71. — J. Galjer: Likovna kritika u Hrvatskoj 1868–1951. Zagreb 2000. — A. Muraj: Tragom Antuna Jiroušeka: etnografija u kulturnim i inim praksama. Etnološka tribina, 31(2001) 24, str. 35–46.
Višnja Flego (2005)
