JIRUŠ, Bohuslav
traži dalje ...JIRUŠ, Bohuslav, liječnik i botaničar (Prag, 17. X. 1841 — Prag, 16. XI. 1901). U Pragu završio gimnaziju 1859, potom studij medicine te je 1865. promoviran u doktora medicine i kirurgije. Kraće se vrijeme usavršivao u Njemačkoj, 1870. izabran je za asistenta u Zookemijskom zavodu u Pragu, a 1875. imenovan prvim profesorom botanike na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Utemeljio je Botaničko-fiziologijski zavod i bio mu prvi predstojnik 1875–86. Nastavu iz botanike organizirao je prema suvremenim načelima srednjoeuropskih sveučilišta (uz sistematiku bilja uveo je i druge botaničke discipline – anatomiju, morfologiju, fiziologiju i patologiju), uredio knjižnicu, opremio laboratorij i osnovao herbarijsku zbirku, za koju je tijekom desetogodišnjega rada prikupio oko 10 000 primjeraka. Potaknuo je utemeljivanje Botaničkoga vrta u Zagrebu, što je ostvareno za njegova nasljednika A. Heinza 1889. Zaslužan je, uz V. Dvořáka i G. Janečeka, za osnivanje 1882. Farmaceutskoga učevnoga tečaja (iz kojega se razvio Farmaceutsko-biokemijski fakultet) na kojem je predavao farmakognoziju. Na poziv Senata Sveučilišta 1886. izradio je predstavku za osnutak Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Te je godine postao profesorom farmakognozije i farmakologije na Sveučilištu u Pragu, gdje je 1889. imenovan zdravstvenim, 1892. vladinim, a 1896. dvorskim savjetnikom. Napisao članak u Agramer Zeitungu (1880) i stručne članke u Liečničkom viestniku (1883), kojemu je te godine bio i glavni urednik. Izradio je kartu o razdiobi biljnoga svijeta objavljenu u knjizi M. Kišpatića Iz bilinskoga svieta, 1 (Zagreb 1884). Za boravka u Pragu napisao nekoliko članaka u Časopisu lékařů českých.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
JIRUŠ, Bohuslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jirus-bohuslav>.