JIRUŠ, Bohuslav

traži dalje ...

JIRUŠ, Bohuslav, liječnik i botaničar (Prag, 17. X. 1841 — Prag, 16. XI. 1901). U Pragu završio gimnaziju 1859, potom studij medicine te je 1865. promoviran u doktora medicine i kirurgije. Kraće se vrijeme usavršivao u Njemačkoj, 1870. izabran je za asistenta u Zookemijskom zavodu u Pragu, a 1875. imenovan prvim profesorom botanike na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Utemeljio je Botaničko-fiziologijski zavod i bio mu prvi predstojnik 1875–86. Nastavu iz botanike organizirao je prema suvremenim načelima srednjoeuropskih sveučilišta (uz sistematiku bilja uveo je i druge botaničke discipline – anatomiju, morfologiju, fiziologiju i patologiju), uredio knjižnicu, opremio laboratorij i osnovao herbarijsku zbirku, za koju je tijekom desetogodišnjega rada prikupio oko 10 000 primjeraka. Potaknuo je utemeljivanje Botaničkoga vrta u Zagrebu, što je ostvareno za njegova nasljednika A. Heinza 1889. Zaslužan je, uz V. Dvořáka i G. Janečeka, za osnivanje 1882. Farmaceutskoga učevnoga tečaja (iz kojega se razvio Farmaceutsko-biokemijski fakultet) na kojem je predavao farmakognoziju. Na poziv Senata Sveučilišta 1886. izradio je predstavku za osnutak Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Te je godine postao profesorom farmakognozije i farmakologije na Sveučilištu u Pragu, gdje je 1889. imenovan zdravstvenim, 1892. vladinim, a 1896. dvorskim savjetnikom. Napisao članak u Agramer Zeitungu (1880) i stručne članke u Liečničkom viestniku (1883), kojemu je te godine bio i glavni urednik. Izradio je kartu o razdiobi biljnoga svijeta objavljenu u knjizi M. Kišpatića Iz bilinskoga svieta, 1 (Zagreb 1884). Za boravka u Pragu napisao nekoliko članaka u Časopisu lékařů českých.

DJELA: Otravy rostlinami a jich připraveninami. Praha 1881. — Výklad ku farmakopei rakouské. Praha 1896.
 
LIT.: Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb 1900. — (Nekrolozi): Narodne novine, 67(1901) 266, str. 3, 267, str. 3. — J. Antolković, Liečnički viestnik, 23(1901) 12, str. 506–508. — L. Rakovac, Ibid., str. 497–498. — Spomenica Akademičkoga senata. Sveučilište Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Zagrebu 1874–1924. Zagreb 1925. — Spomenica Farmaceutskog otsjeka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu o pedesetoj godišnjici opstanka farmaceutske nastave. Zagreb 1934, 7–20. — Nekoć i danas: Česi među prvim nastavnicima na Hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Alma mater Croatica, 1(1937–38) 7, str. 203–209. — Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958. — Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 2. Zagreb 1969. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 118–119. — Spomenica Prirodoslovno-matematičkog fakulteta 1874–1974. Zagreb 1974. — B. Belicza: Urednici Liječničkog vjesnika od 1877. do 1929. god. Liječnički vjesnik, 99(1977) 1, str. 75–76. — I. Šugar i I. Trinajstić: Počeci nastave iz botanike na Sveučilištu u Zagrebu i prvi udžbenici. Zbornik radova Drugog simpozija iz povijesti znanosti. Zagreb 1980, 205–211. — M. Malnar i V. Grdinić: Jedno stoljeće studija farmacije u Zagrebu (1882–1982). Saopćenja »Pliva«, 26(1983) 1, str. 111–132. — Spomenica u povodu stote obljetnice osnutka studija farmacije na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1982. Zagreb 1983, 3–5, 106, 112–114. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — Lj. Regula-Bevilacqua: Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb 1997. — D. Grdenić i dr.: Gustav Janeček (1848.–1929.). Zagreb 2002. — V. Grdinić i dr.: Farmaceutsko-biokemijski fakultet: 120 godina iskustva i napretka. Zagreb 2002, 21–22. — Lj. Regula-Bevilacqua: Prof. dr. sc. Bohuslav pl. Jiruš. Priroda, 92(2002) 3, str. 11–12.
 
Ivan Šugar (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JIRUŠ, Bohuslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jirus-bohuslav>.