JORDANIĆ, Petar (Iordani, Iordanicus, Jordanich; Petrus, Piero), slikar (?, o. 1440 — Zadar, 10. IX. 1504). Sin zadarskoga plemića Marka Jordanova Nosdronje. Više puta zabilježen je u zadarskim dokumentima kao svećenik, nijedanput kao slikar, što svjedoči da se slikarstvom nije bavio profesionalno. Prvi se put spominje 15. XI. 1468. u očevoj oporuci, koji nezakonitim sinovima, Petru, Zoilu i Donatu ostavlja svu nepokretnu imovinu. Sljedeće godine dao je brata Donata na šestogodišnji nauk graditelju Alegretu Pavlovu iz Šibenika. Prezimenom Jordanić, izvedenim iz djedova imena, naveden je 1480. u dokumentu kojim prodaje prava na kuću u Kovačkoj ul. Spominje se još kao svjedok (1474, 1477, 1489), pri kupnji i prodaji posjeda (1483–84, 1495) te kao izvršitelj oporuke (1484, 1491). Potkraj studenoga 1500. u pratnji je Ivana Detrica, vođe zadarskoga izaslanstva u krbavskoga kneza I. Karlovića i ostrovičkoga vojvode Pavla Štrpca Kožula radi snimanja terena za podizanje utvrda protiv Turaka. Oporučno je 2. V. 1504. ostavio dvokatnu kuću, smještenu sjeverno od glavnoga gradskoga trga, za osnutak zaklade o kojoj se morala brinuti opatica samostana sv. Marije. U godovnjaku toga samostana zabilježen je nadnevak njegove smrti. God. 1493. naslikao je i potpisao poliptih koji se nalazio u tom samostanu (uništen u II. svjetskom ratu, poznat po crno-bijeloj fotografiji). Prema Lj. Karamanu (1927) bio je izveden mrkim bojama. U središtu poliptiha sjedi Gospa od Milosti s Isusom i plaštem zakriljuje skupinu benediktinka, nad njom je poprsje Krista Pantokratora, u bočnim poljima slike svetaca, u predeli Krist s apostolima. Na podnožju gotičkoga okvira, koji je vjerojatno sam izradio, nalazio se izrezbareni natpis HOC OPUS FECIT P[RES]B[ITE]R PETRUS IORDANIC[US] MANU SUA P(RO)PRIA DE SUIS BONIS P[RO] A[N]I[M]A SUA AD LAUDE[M] DEI ET B[EA]TE MARIE VIRGI[NIS], a sa strana Jordanićev grb i godina nastanka. U slikama poliptiha postignuo je osobni izraz spojivši notu postbizantskoga slikarstva, posebice u ikonografiji Bogorodice, s elementima zadarskoga gotičkoga i ranorenesansnoga slikarstva crivellijevskoga kruga (vjerojatno je bio u doticaju s braćom Crivelli za njihova boravka u Zadru 1460-ih). Istih je značajka i signirana ikona Bogorodica s djetetom na balkonu, koju je C. Fisković pronašao u bečkoj privatnoj zbirci. On je Jordaniću opravdano atribuirao i Bogorodicu s djetetom (potkraj XV. st.) iz župne crkve u Tkonu, s još naglašenijim crivellijevskim obilježjem, a neopravdano (1967) poliptih iz zadarske crkve sv. Ivana. I. Petricioli (1969) pripisao mu je dvije stropne daske oslikane likovima evanđelista (Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru, SICU, nekoć u zadarskoj katedrali). Iako provincijskim slikarstvom pripada krugu »pučkih slikara madonera«, djelovao je u doba opadanja slikarske aktivnosti u Zadru i Dalmaciji te je njegova kulturno-povijesna uloga znatna.
LIT.: G. Sabalich: Pitture antiche di Zara. Zara 1912, 37. — G. Bersa: Guida storico-artistica di Zara. Trieste 1926, 80. — Lj. Karaman: O domaćem slikarstvu u Dalmaciji za vrijeme mletačkog gospodstva. Almanah Jadranska straža (Beograd), 1927, str. 564. — I. Petricioli: Prinove zadarskom slikarstvu XV. st. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1955, 9, str. 164, 165. — C. Fisković: Zadarski sredovječni majstori. Split 1959, 103, 104. — Isti: Zadarski slikar Petar Jordanić. Bulletin JAZU, 8(1960) 1, str. 25–31. — Lj. Karaman: Bilješke iz historije umjetnosti Dalmacije s posebnim osvrtom na zadarske spomenike. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 8–9(1960–61) str. 87, 96. — J. Stipišić i M. Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 5(1963) str. 553. — C. Fisković: U potrazi za Jordanićevim poliptihom. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 13–14(1967) str. 115–124. — M. Grgić: Dva nepoznata svetomarijska rukopisa u Budimpešti. Ibid., str. 155. — I. Petricioli: Doprinos slikaru Petru Jordaniću. Zbornik Svetozara Radojčića. Beograd 1969, 267–270 (i u: I. Petricioli, Tragom srednjovjekovnih umjetnika. Zagreb 1983, 152–159). — G. Gamulin: Bogorodica s djetetom u staroj umjetnosti Hrvatske. Zagreb 1971, 40, 144. — I. Petricioli: Umjetnička obrada drveta u Zadru u doba gotike. Zagreb 1972, 10, 94. — K. Prijatelj: Slikarstvo renesanse u Dalmaciji i Istri. Mogućnosti, 27(1980) 4, str. 371–372. — I. Petricioli: Srednjovjekovni umjetnici na Pašmanu. U: Otok Pašman kroz vjekove i danas (zbornik). Zadar 1987, 90–92. — Sjaj zadarskih riznica (katalog izložbe). Zagreb 1990, 23, 26, 326. — I. Petricioli: Orme dei Crivelli nell’opera pittorica di Pietro Jordanic a Zara. Studi per Pietro Zampetti (Ancona), 1993, str. 106–109. — E. Hilje: Ikonografski program predele Ugljanskog poliptiha. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1996, 36, str. 55–57. — N. Bezić-Božanić: Majstori od IX do XIX stoljeća u Dalmaciji. Split 1999. — E. Hilje: Gotičko slikarstvo u Zadru. Zadar 1999. — Hrvatska i Europa, 2. Zagreb 2000.
Ivo Petricioli (2005)
