JOVIĆ, Ljubica

traži dalje ...

JOVIĆ, Ljubica, glumica (Banja Luka, 20. IV. 1936). Završila 1955. gimnaziju u Karlovcu, glumu apsolvirala 1959. na zagrebačkoj Akademiji za kazališnu umjetnost. Te godine dobila stalni angažman u Zagrebačkom dramskom kazalištu (danas Dramsko kazalište »Gavella«), gdje je, osim 1971–74. kada je nastupala u statusu slobodne umjetnice, djelovala do umirovljenja 2002. Glumiti je počela kao gimnazijalka 1954. u karlovačkom Dramskom studiju (M. Maeterlinck, Plava ptica; T. Williams, Pripovijedaj poput kiše i pusti me da slušam…). U matičnom je kazalištu prve uloge odigrala kao studentica: Sookey (Williams, Mačka na vrućem limenom krovu), Veronika (G. Gamulin, Kuća Narančića), Olga (J. Ćirilov i M. Belović, Soba za četvoricu), Lida Matis (P. Kohout, Takva ljubav!). U stalnom je angažmanu nastavila ulogama iz djela hrvatskih dramatičara (Rina, Svilene Papuče M. Božića, 1960; Sandra, Zašto plačeš, tata? I. Ivanca, 1960; Vila i Dragana, Tri farse N. Nalješkovića, 1967; Mande, Tripče de Utolče M. Držića, 1968; Sestra Fides, Heretik I. Supeka, 1969; Purgarska gospa, Kraljevo M. Krleže, 1970) istaknuvši se 1970. kao Sestra Magdalena u Gloriji R. Marinkovića. Likove iz europskoga klasičnoga i modernoga repertoara glumila je u režijama B. Violića, D. Radojevića, V. Kljakovića, G. Para, K. Spaića i Paola Magellija: Nina Mihajlovna Zarečna (A. P. Čehov, Galeb, 1962), Clarice i Ada Cooney (P. Ustinov, Završna trka, 1963), Elena (U. Betti, Korupcija u palači pravde, 1963), Polja (M. Gorki, Malograđani, 1963), Judita (A. Strindberg, Mrtvački ples II, 1965), Pastorka (L. Pirandello, Šest lica traže autora, 1965), Ala (S. Mrożek, Tango, 1966), Doreen (J. Arden, Živjeti kao svinje, 1968), Lucile (G. Büchner, Dantonova smrt, 1969), Marijana i Marija (Ö. von Horváth, Priče iz Bečke šume, 1975. i Vjera, ufanje i ljubav, 1991), Kraljica (W. Shakespeare, Richard II, 1980) i Maja (H. Ibsen, Kad se mi mrtvi probudimo, 1983). Zapažene su joj uloge u Teatru &TD (Ysa, Razdioba podneva P. Claudela, 1969; Sheila, Jedan dan u smrti male Joe P. Nicholsa; Kraljica Marija, Kralj umire E. Ionesca; Druga žena, Komedija S. Becketta), glavne uloge u Teatru u gostima (Melita, Gospon lovac G. Feydeaua, 1978; Ethel Pomfrey, Kad mačke odu J. Mortimera i B. Cooka), Satiričnom kazalištu »Jazavac« (Ela, Volim Njofru M. Grgića, 1982) i u Malom kazalištu »Trešnjevka« (Tyltyl, Maeterlinckova Plava ptica). Nastupala je 1956–59. sa zagrebačkim Studentskim eksperimentalnim kazalištem kao Petrunjela (M. Držić, Dundo Maroje) i Rosaura (C. Goldoni, Feudalac) na festivalima u Parmi, Veneciji i Bruxellesu te gostovala na Dubrovačkim ljetnim igrama (1969, 1971, 1977–78) i Splitskom ljetu (1976). Sudjelovala je u više stotina radijskih drama, a 1962. odigrala je glavnu ulogu Ona u eksperimentu N. Vončine, koji je radijsku dramu P. Hirchea Najneobičnija ljubav na svijetu postavio na pozornicu s ansamblom Javne scene Dramskoga studija RTV Zagreb. Odigrala je glavne uloge u filmovima H-8 N. Tanhofera (1958), Pukotina raja V. Pogačića (1959), Martin u oblacima B. Bauera (1961) te u Vrdoljakovoj epizodi omnibusa Ključ (1965). Među mnogim ulogama u TV dramama i serijama istaknula se kao Grofica Olga u Fiškalu (1970) i Laura U registraturi (1976) J. Marušića (obje prema romanima A. Kovačića). Glumila je tipski različite uloge u kojima su do izražaja dolazili prirođena glumačka inteligencija i intuicija, šarm te snažan temperament.

LIT.: M. Vujčić: Takva ljubav! Vjesnik, 19(1958) 12. X, str. 6. — G. Krklec: Tri para svilenih papuča. Ibid., 21(1960) 31. I, str. 7. — B. Delijanis: Odgovaraš li još na moj zov? Telegram, 3(1962) 12. I, str. 7. — Isti: Galeb Antona Pavlovića Čehova. Ibid., 20. IV, str. 7. — N. Frndić: Oslabljen intenzitet drame. Borba, 30(1965) 3. IV, str. 7. — V. Kurbel: Autorov post scriptum. Večernji list, 7(1965) 3. IV, str. 8. — J. Puljizević: Šest lica stiglo u Zagreb. Vjesnik, 26(1965) 24. XI, str. 6. — Isti: Taj duhoviti stari tango. Ibid., 27(1966) 4. X, str. 4. — N. Batušić: Povijest hrvatskoga kazališta. Zagreb 1978. — A. Kudrjavcev: Zabavna majstorija. Slobodna Dalmacija, 36(1978) 10. III, str. 7. — G. Paro: Theatralia disjecta. Karlovac 1995.
 
Jasna Ivančić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JOVIĆ, Ljubica. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jovic-ljubica>.