JURAS, Ivo

JURAS, Ivo, geograf (Zadar, 1. VII. 1886 — Zagreb, 14. XII. 1948). Klasičnu gimnaziju završio 1905. u Splitu, zemljopis i povijest studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Grazu i Beču, gdje je 1909. diplomirao. Do 1918. bio je suplent pa profesor u zadarskoj gimnaziji, zatim 1919–41. profesor Klasične gimnazije u Splitu, u kojoj je 1939–41. i ravnatelj. Pošto su ga talijanske okupacijske vlasti otpustile i protjerale iz Splita, bio je od 1942. do umirovljenja 1944. ravnatelj Učiteljske škole u Zagrebu. — Bavio se poglavito južnohrvatskom geografskom, demografskom i gospodarskom (zadrugarstvo, brodarstvo, trgovina, promet, turizam) tematikom. Objavljivao je popularne monografije te rasprave, članke i prikaze u zbornicima, časopisima, kalendarima i listovima Program C. k. velike državne gimnazije u Zadru (1909–10), Gospodarski vjesnik (1911–12), Hrvatska rieč (1912), Primorske novine (1918), Smotra dalmatinska (1918), Zadrugar (1918), Jugoslavenski Lloyd (1919), Jadran (1920, 1922–23, 1925), Naše more (1920), Težačke novine (1920), Pučka prosvjeta (1921–23), Jugoslavenska matica (1922), Narodna straža (1922), Dalmacija (Split 1923), Novo doba (1923, 1929, 1931), Bulićev zbornik (Zagreb—Split 1924), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1924–25), Almanah Jadranska straža (Beograd 1925, 1928–29), Mladost (1926–27), Seljački kalendar (1927), Naš mornar (1928–30), Nova revija (1929), Obitelj (1929), Spomen-knjiga Jugoslavenske matice u Splitu (Split 1930), Katolik (1931), Križ na Jadranu (1932), Podmladak Jadranske straže (1934–35), Jadranski dnevnik (1935), Narodni kalendar Jadranske straže (1935–36), Zadružna svijest (1940). Autor je udžbenika zemljopisa za srednje škole te suradnik u izdanjima Kocenova geografskoga atlasa (Zagreb 1934, 1938², 1939³) i zidnih karata. — U Zadru je sudjelovao u radu Matice dalmatinske i zadružnih organizacija te bio predsjednik Hrvatskoga pučko-radničkoga društva (1913), a u Splitu predsjednik Zadružne matice (1931–41) i potpredsjednik IO Jadranske straže (1935–41). Kao poznavatelj južnohrvatskih prilika pribivao je 1918. kao predstavnik zadarskoga Narodnoga vijeća Mirovnoj konferenciji u Parizu, a kao član vodstva Hrvatske pučke stranke u Dalmaciji usprotivio se 1928, s F. Bulićem, ulasku predsjednika stranke S. Barića u vladu A. Korošca.