JURILJ, Anto, botaničar algolog (Komarica kraj Dervente, 19. II. 1910 — Zagreb, 1. IV. 1981). Franjevačku klasičnu gimnaziju završio 1933. u Visokom, studij biologije 1937. na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao 1949. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu tezom Nove dijatomeje Ohridskog jezera i njihova filogenetska važnost. Nakon studija bio je suplent u gimnaziji u Tetovu, od 1939. asistent u Botaničkom zavodu Filozofskoga fakulteta u Beogradu, 1941. kratko vrijeme suplent u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, potom 1941–53. asistent u Zavodu za botaniku zagrebačkoga Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta. Od 1953. docent, od 1957. izvanredni profesor u Botaničkom zavodu Filozofskoga fakulteta u Sarajevu. U tom zvanju 1961. prelazi na Tehnološki fakultet (od 1979. osamostaljeni Prehrambeno-biotehnološki fakultet) u Zagrebu, gdje je u Zavodu za mikrobiologiju predstojnik Laboratorija za biologiju s tehničkom mikroskopijom (danas Laboratorij za biologiju i genetiku mikroorganizama) i od 1967. redoviti profesor. Umirovljen 1980. Usavršivao se 1950–67. u Limnološkom institutu u Plönu kraj Hamburga, na Sveučilištu u Zürichu te u Institutu za kriptogamne biljke i Botaničkom vrtu pri Sorbonni. Istraživao je alge kremenjašice (Diatomeae), posebice iz Ohridskoga jezera. Opisao je 50 novih endemičnih tipova za to jezero te tridesetak oblika koji su dotad bili poznati samo kao miocenski i pliocenski fosilni tipovi, tzv. živi fosili. Među njima je za evoluciju i filogeniju posebice značajan niz od šest intermedijarnih članova između rodova Campylodiscus i Surirella. Obradio je više od 400 sarmatskih dijatomeja (76 novih) iz okolice Zagreba (Dolje i Podsused). Otkrio je također nove pojedinosti u građi i povezivanju u kolonije nekih kremenjašica. Radove je objavljivao u časopisima Priroda (1946, 1961, 1967, 1970), Glasnik za šumske pokuse (1948), Prirodoslovna istraživanja (1949, 1954), Godišnjak Biološkog instituta u Sarajevu (1956–57, 1960, 1975), Hydrobiologia (Hag 1956), Acta biologica (1957), Acta botanica Croatica (1957, 1965, 1971), Berichte der Schweizerischen botanischen Gesellschaft (Bern 1958), Mikroskopie (Beč 1969), Archiv für Hydrobiologie (Stuttgart 1973). Neobjavljen je ostao njegov najreprezentativniji i najopsežniji rad o fosilnim dijatomejama pod naslovom Diatomophyta fossilia, naručen za prvi svezak paleobotaničkoga enciklopedijskoga priručnika Traité de paléobotanique. U njem je obradio više od 320 dijatomejskih rodova s oko 12 000 vrsta te tijekom rada utvrdio i devet posve novih rodova i oko 30 novih vrsta. Rukopis toga djela čuva se u trezoru NSK u Zagrebu.
LIT.: (Nekrolozi): R. Domac, Acta botanica Croatica, 40(1981) str. 279–281. — V. Kochanski-Devidé, Geološki vjesnik, 1982, 35, str. 268–270. — Spomenica. 30. obljetnica prehrambeno-biotehnološkog studija 1956. do 1986. Zagreb 1986. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996.
Jasna Šikić (2005)
