JURIŠIĆ, Krunoslav, arhitekt i urbanist (Sarajevo, 30. VI. 1914 — ?, 1945). U Sarajevu 1932. završio gimnaziju, u Zagrebu 1937. diplomirao arhitekturu na Tehničkom fakultetu. Radio od 1938. u birou Z. Strižića, potom u birou M. Haberlea na projektu crkve sv. Marka Križevčanina (Selska cesta, kbr. 91, 1940) te 1940. u Odsjeku za regulaciju grada pri Gradskom poglavarstvu Zagreba. Od 1941. na Tehničkom je fakultetu asistent na katedri za urbanizam i katedri za građevne konstrukcije te docent od 1943. Sudjelovao u natječajima za kolodvor (1936, s J. Budakom), Zanatsku komoru (1939, otkup), Franjevačku teologiju (1939) i Tašli-han (1941) u Sarajevu te za neboder »Bata« na Trgu bana Jelačića u Zagrebu (1938), Trgovačku akademiju u Splitu (1939), Dunavsku banku (1939) i Željezničku bolnicu (1940) u Beogradu. Izradio je projekte s Lj. Gajem za regulaciju izgradnje gradske četvrti Medloga u Celju (1940, III. nagrada), regulaciju grada Varaždina (1941, II. nagrada) i Varaždinskih Toplica (1942). Prilozima o hrvatskoj arhitekturi surađivao u zborniku Naša domovina (Zagreb 1943). Potkraj II. svjetskoga rata mobiliziran je u vojsku NDH, a posljednji je put viđen među zarobljenicima kraj Maribora u svibnju 1945. Te je godine otpušten s Tehničkoga fakulteta bez prava na mirovinu. Rehabilitiran 1994. odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu.
LIT.: A. Marinović-Uzelac: Rehabilitacija doc. Krunoslava Jurišića. Prostor, 3(1995) 1(9), str. 179–180. — Sveučilište u Zagrebu – Arhitektonski fakultet, 1919./1920.–1999./2000. Zagreb 2000.
Darja Tomić (2005)
