JUTRONIĆ, Dunja, lingvistica (Split, 17. XI. 1943). Maturirala je u klasičnoj gimnaziji u Splitu 1962, diplomirala anglistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu 1967, doktorirala 1971. na Pennsylvania State University u University Parku tezom American English and Serbo-Croatian in Contact, a dodire američkoga engleskoga i hrvatskoga jezika obradila je i u knjizi Hrvatski jezik u SAD (1985). Radila je u Institutu za lingvistiku u Zagrebu 1971–73, potom na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je od 1973. bila docentica, od 1981. izvanredna te od 1984. redovita profesorica engleske lingvistike. Od 1993. redovita je profesorica na Pedagoškom fakultetu u Mariboru, a honorarno predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci i na Humanističkim studijima u Splitu. Kao Fulbrightova stipendistica boravila je na Cornell University u Ithaci 1986–87. Znanstvenim i stručnim radovima s područja sociolingvistike, dijalektologije, fonetike i fonologije te semantike i filozofije lingvistike surađivala u časopisima i novinama Čakavska rič (1973–75), General Linguistics (University Park 1974–75), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1974–80, 1982, 1986–92), Teka (1975–76), Dometi (1977, 1989, 1991–92), Polja (Novi Sad 1977, 1979–86), Naše teme (1980, 1983–84, 1989), Slobodna Dalmacija (1980), Argumenti (1981, 1983), Zadarska revija (1985), Filologija (1986), Filozofska istraživanja (1986–87, 1989, 1991–2000), Folia Slavica (Bloomington 1986), Strani jezici (1987), Sol (1988, 1990), International Journal of the Sociology of Language (Berlin 1989, 2001), Acta Analytica (Ljubljana 1994–95, 1998), Analiza (Ljubljana 1997, 2000), Agora (1998), Metodički ogledi (2000, 2003), Synthesis philosophica (2000), Prolegomena (2003). Samostalno uredila zbornike Language, Mind and Society i The Maribor Papers in Naturalized Semantics (oba Maribor 1997). Baveći se analitičkom filozofijom jezika, objavila je studiju Lingvistika i filozofija (1991), u kojoj obrađuje ontološki status jezika, napose realizam, objektivizam, psihologizam i autonomizam u lingvističkim teorijama, potom analizira psihološko i sociološko u sociolingvistici te moguća objašnjenja jezičnih promjena, kritički komentira nativističku teoriju N. Chomskoga te razmatra narav znanja jezika i jezičnih konvencija.
DJELA: Hrvatski jezik u SAD. Split 1985. — Lingvistika i filozofija. Ogledi o filozofskoj utemeljenosti lingvistike. Zagreb 1991.
Bruno Kragić (2005)
