KADIĆ, Muhamed Enveri

traži dalje ...

KADIĆ, Muhamed Enveri, skupljač povijesne građe i pjesnik (Bistrik, danas dio Sarajeva, 17. I. 1855 — Sarajevo, 21. II. 1931). Nižu srednju školu (ruždija) završio 1865. u Sarajevu te naučio turski, arapski i perzijski jezik. Potom dvije godine polazio nastavu u Gazi Husrev-begovoj medresi. Od 1871. u državnoj službi, prvo kao arhivarski vježbenik pri Zemaljskoj vladi BiH, 1880. perovođa u Vakufskom povjerenstvu za grad i kotar Sarajevo, od 1881. u Gradskom poglavarstvu, 1883. u kotarskom uredu, od 1884. u poreznom te od 1889. do umirovljenja 1923. na mjestu direktora pomoćnih ureda u Vrhovnom sudu BiH. U arhivu je dolazio u doticaj s raznovrsnim gradivom i počeo ga prepisivati. Postupno je raslo njegovo zanimanje za prošlost BiH pod turskom vlašću te je skupljao i ispisivao sve što se ticalo bosanskohercegovačke povijesti, primjerice dijelove kronika, životopisa i opsežna djela turskih povjesničara. Prepisivao je natpise s javnih zgrada i nadgrobnih spomenika, bilježio pjesme posvećene istaknutim osobama i događajima. Prikupljeni materijal (28 svezaka s kronološki poredanim gradivom u rasponu 1364–1927) ostao je uglavnom neobjavljen. Nazvao ga je Tarih-i Enveri, a u historiografiji je poznatiji kao Kadićev zbornik; čuva se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. U njem su i Kadićeve pjesme, posebno epigrami posvećeni suvremenim događajima i potpisani pjesničkim imenom Enverija. Napisao je više od stotinu kronograma te priloge u kalendarima Gajret (1906–08), Pravda (1920) i Hurrijet (1924). Ostavio je knjižnicu s oko 800 svezaka tiskanih i rukopisnih djela te komplete novina.

LIT.: E. Mulabdić: Muhamed ef. Kadić. Pravda (kalendar), 1(1920) str. 51–56. — F. Babinger: Fünf bosnisch-osmanische Geschichtschreiber. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 42(1930) 2, str. 171–172. — (Nekrolozi): H. Kapidžić, Novo vrijeme, 3(1931) 8, str. 1. — H. Kreševljaković, Narodna starina, 10(1931) 26, str. 273–275. — I. Varatanović, Jugoslovenska pošta, 3(1931) 528, str. 2. — M. Šahinović Ekremov: Kronika Bosne. Obzor, 72(1931) 61, str. 2. — H. Kreševljaković: Muamed Enveri ef. Kadić. Narodna uzdanica (kalendar), 1(1933) str. 108–115. — M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1934, 42–43, 59. — Isti: Dva važna izvora za historiju Bosne i Hercegovine za vrijeme osmanlijskog gospodstva. Gajret, kalendar, 1939, str. 81–82, 85–86. — M. Mujezinović: Muhamed Enveri-efendi Kadić kao epigrafičar. Glasnik Vrhovnog islamskog starješinstva, 10(1959) 4/6, str. 175–176; 11(1960) 1/3, str. 12–19; 7/9, str. 316–326; 10/12, str. 466–481. — I. Kemura: Bibliografija radova objavljenih u kalendarima Gajret i Narodna uzdanica. Ibid., 32(1969) 5/6, str. 256. — F. Nametak: Kadićev zbornik kao izvor za proučavanje književne građe. Treći program Radio Sarajeva, 11(1982) 38, str. 438–477. — Isti: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989. — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Muslimanska komponenta. Zagreb 1994². — A. Ljubović i S. Grozdanić: Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1995. — M. Imamović: Historija Bošnjaka. Sarajevo 1997. — F. Nametak: Sarajevo i Sarajlije u epigrafici osamnaestog i devetnaestog stoljeća. U: Prilozi historiji Sarajeva (zbornik). Sarajevo 1997, 151, 154–155. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Sarajevo 1998, 485. — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1998², 160, 168, 170–173. — M. Handžić: Izabrana djela, 1–2. Sarajevo 1999.
 
Pejo Ćošković (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KADIĆ, Muhamed Enveri. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kadic-muhamed-enveri>.