KAER, Petar (Cayer), povjesničar i arheolog (Makarska, 10. XII. 1848 — Makarska, 24. IX. 1919). Klasičnu gimnaziju završio 1867. u Splitu, a teologiju na Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Zadru 1871; za svećenika je zaređen 1870. Službu župnika, ponegdje i učitelja, obavljao je u mjestima Krstatice 1871–76, Zagvozd 1877–83, Pasičina 1883–85, Slivno Ravno 1885–86, Borovci 1887, Žrnovnica 1888–93, Tisno 1895–97, Kaprije 1898–1901. i Raslina 1902–11. Za boravka u šibenskom kraju posvetio se proučavanju njegove povijesti i kulture; 1894. uredio je Nadžupsko-opatsku knjižnicu u Skradinu, a 1912. objavljena mu je knjiga Povjestne crte grada Šibenika i njegove okolice, 1–2, u kojoj je obuhvatio razdoblje od doseljenja Hrvata do XV. st. God. 1911. vratio se u Makarsku, gdje mu je povjerena dužnost oko osnutka Makarske gradske biblioteke, kojoj je prigodom otvorenja 1916. darovao svoju privatnu zbirku od oko 2000 knjiga. Među njima nalazila se temeljna građa za proučavanje povijesti makarskoga područja prema kojoj je napisao svoje glavno djelo Makarska i Primorje (1914), prvi opširniji opis toga područja. Bavio se i arheologijom – analizirao je nalaze iz rimskoga i ranosrednjovjekovnoga razdoblja koje je skupljao u mjestima službovanja. Osobito se zanimao za sv. Dujma i druge solinske mučenike. Njegove teze o martirološkoj problematici Salone i apostolstvu lokalne Crkve, koje je u razdoblju 1905–08. izložio u četirima brošurama i nizu članaka, bile su povodom dugotrajne polemike s F. Bulićem, zbog koje su se obojica tužila Svetoj stolici, a u nju su se uključili mnogi domaći i strani arheolozi. Povijesne, arheološke i teološke radove objavljivao je u publikacijama La Dalmazia cattolica (Katolička Dalmacija, 1872, 1881), Bullettino di archeologia e storia dalmata (1878–79, 1888, 1890–92, 1902), Hercegovački bosiljak (1884), Viestnik Hrvatskoga arheologičkoga družtva (1885), Bulletin de la Société d’anthropologie de Lyon (1887), Narodni list (1888, 1894, 1906, 1909), Narod (1889, 1894), La Domenica (1891), Pučki list (1892), Smotra dalmatinska (1895), Starohrvatska prosvjeta (1895–96, 1898, 1904), Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH (1897, 1905), Rivista dalmatica (1900–02, 1904, 1907, 1909), Prosvjeta (1904), Hrvatska rieč (1909, 1912) i Naša misao (1917). Bio je znanstveni savjetnik Prvoga muzeja hrvatskih starina u Kninu i član više arheoloških društava. Kaerova rukopisna ostavština čuva se u DA u Splitu. — Otac Frane, postolar i samouki slikar (1813–1869), slikao je u ulju slike za crkve u Baškoj Vodi (1845), Selcima na Braču (1858) i po Pelješcu. Za ćirilometodsku proslavu (8. XII. 1863) u Makarskoj izradio je sliku tih slavenskih apostola.
DJELA: Pierres sépulcrales Dalmates. Lyon 1887. — Pučke presude. Zadar 1891. — Skematizam Spljetsko-makarske biskupije. Spljet 1893. — Sull’ ubicazione di Andetrium e di altre località ricordate nella guerra dalmato-pannonica. Zara 1895. — O pravom auktoru Vita s. Joannis, episcopi et patroni civitatis Tragurii. Zagreb 1904. — I. Štenja na blagdan Neoskvrnjenog začeća Blažene Djevice Marije koji se svetkuje na 8 prosinca. Spljet 1904. — Del sepolcro originario di san Domnio, vescovo e martire di Salona. Trieste 1905. — II. Štenja na blagdan porogjenja B. D. Marije iliti na Malu Gospu koji se svetkuje na 8 rujna. Spljet 1905. — VI. Štenja na blagdan Uznešenja B. D. Marije iliti na Veliku Gospu koji se svetkuje na 15 kolovoza. Spljet 1905. — Ancora del sepolcro originario di san Domnio, vescovo e martire di Salona. Zara 1906. — San Doimo, vescovo e martire di Salona, nell’archeologia e nell’agiografia. Sebenico 1908. — Povjestne crte grada Šibenika i njegove okolice, 1–2. Šibenik 1912. — Makarska i Primorje. Rijeka 1914 (pretisak Makarska 1996). — Potpunija bibliografija u: K. Jurišić, Bibliografija don Petra Kaera (1848–1919). Makarsko primorje, 3(1997) str. 79–88.
LIT.: (Osvrti na knj. Pierres sépulcrales Dalmates): M. Hoernes, Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 18(1887) str. 70. — Š. Ljubić, Viestnik Hrvatskoga arkeologičkoga družtva, 9(1887) 4, str. 127–128. — V. Vuletić-Vukasović, Smotra, 1(1887) 6, str. 374–375. — U. D.: Del sepolcro originario di san Domnio, vescovo e martire di Salona. Archeografo triestino, 2(30)(1905–06) 1, str. 174–175. — (Osvrti na knj. S. Doimo, vescovo e martire di Salona nell’ archeologia e nell’agiografia): J. Zeiller, Bullettino di archeologia e storia dalmata, 31(1908) str. 179–181. — V. Schultze, Hrvatska rieč, 5(1909) 322, str. 1–2. — J. Bervaldi: Alcune osservazioni ai due ultimi opuscoli del sac. Pietro Kaer e del P. G. M. intorno a S. Doimo. Fiume 1910, 1–97. — (Osvrti na knj. Povjestne crte grada Šibenika i njegove okolice): J. Milošević, Hrvatska rieč, 6(1910) 6, str. 504. — F. Bulić, Bulletino di archeologia e storia dalmata, 36(1913) str. 99–100. — L. Čengić, Hrvatska misao, 2(1914) 18, str. 1; 19, str. 1. — (Nekrolozi): U., List Biskupije splitsko-makarske, 40(1919) 7/10, str. 12. — Isti: Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 45(1922) str. 185–190. — K. Stošić: Galerija uglednih Šibenčana. Šibenik 1936, 39–41. — E. Marin: Bulić i suvremenici domaći i strani. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 79(1986) str. 84. — J. A. Soldo: Pitanje sv. Dujma i don Frane Bulić. Ibid., str. 192–199. — K. Čvrljak: Znameniti putnici u Skradinu i na Krki. Zagreb—Skradin 1995. — M. Glibota: Don Petar Kaer i Zagvozd. Zagvozd, 2(1996) 2, str. 67–74. — K. Jurišić: Don Petar Kaer (1848.–1919.). U: P. Kaer, Makarska i Primorje. Makarska 1996, str. VII–XXVII. — F. Šarić: Iz povijesti hrvatskoga juga. Hrvatsko slovo, 3(1997) 14. II, str. 15. — J. Ravlić: Makarska i njezino primorje. Makarska 2000, 127. — Frane. — I. Kokić: Slikarstvo Makarskog primorja. Makarsko primorje, 1(1990) str. 161–162. — R. Tomić: Trogirska slikarska baština od 15–20. stoljeća. Zagreb—Split 1997.
Joško Barić i Iva Mandušić (2005)
