KALEB, Roko

KALEB, Roko, političar i publicist (Tisno, 4. I. 1920 — Augsburg, 28. VI. 1987). Klasičnu gimnaziju završio u Šibeniku 1938, potom u Beogradu studirao pravo. God. 1935. pristupio šibenskomu ogranku Jugoslavenskoga narodnoga pokreta »Zbor« D. Ljotića; vodio njegovu organizaciju mladeži 1936–38. promičući integralno jugoslavenstvo i korporativno uređenu državu te surađivao u glasilu Vihor 1938. U Beogradu nastavio djelovati u sveučilišnoj organizaciji »Zbora«, a nakon njegove zabrane 1940. bio interniran u logor Brus kraj Valjeva. Uoči napadaja na Jugoslaviju vratio se u Tisno, gdje je nakon uspostave NDH uhićivan pod optužbama za jugoslavensko i protutalijansko djelovanje. U jesen 1941. sa skupinom mladih Hrvata ilegalno prešao u Beograd. Na poč. 1942. pristupio Srpskomu dobrovoljačkomu korpusu (SDK; dodijeljen Prosvjetnomu odjelu), a 1943. kao Ljotićev izaslanik boravio u stožeru Dinarske divizije M. Đujića. Prema navodima Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, djelovao je i u njemačkoj vojno-obavještajnoj skupini »Konrad«. U proljeće 1944. vratio se u Beograd, a u jesen je sa skupinom hrvatskih pripadnika SDK otišao u Istru, gdje je sudjelovao u pokušajima ustrojavanja hrvatske sastavnice kraljevske vojske pod zapovjedništvom generala Matije Parca. U svibnju 1945. izbjegao u Italiju, potom u Austriju i Njemačku. God. 1949. nastavio je studirati u Parizu, a 1951. u Münchenu se priključio skupini pripadnika »Zbora« oko lista Iskra, u kojem je 1949–57. povremeno objavljivao. Ondje je 1953. pokrenuo glasila Slobodna Jugoslavija i Hrvatska zora (urednik do 1982; uvodnici objavljeni 1990. u knjizi Hrvatske dileme). Postupno revidirajući gledišta, odbacio je kritiku demokracije i načelno prihvatio pravo Hrvata na samoodređenje te 1957. prekinuo veze sa skupinom oko Iskre i 1960. u Londonu sudjelovao u utemeljenju Južnoslavenskoga demokratskoga saveza. Djelujući u njemačkom Hrvatskom demokratskom savezu, osnovanom 1966 – glasilom kojega je postala Hrvatska zora – do kraja života zauzimao se za demokratski uređenu jugoslavensku državu.