KALLINA, Josip

KALLINA, Josip, tvorničar i trgovac (Žatec, 1839 — Zagreb, 25. I. 1905). U Pragu završio gimnaziju i godinu dana studirao tehniku, potom u Beču završio tečaj za upravne činovnike te studirao arhitekturu i medicinu. Kao upravni časnik od 1862. do umirovljenja na vlastiti zahtjev 1873. radio u Hrvatskoj. Od kraja 1860-ih živio u Zagrebu. Posvetivši se poduzetništvu, na ime supruge Berte otvorio je voćarnicu i trgovinu cvijećem i sjemenjem »B. Kallina«, potom trgovao vinom na veliko, a 1883–85. drvom. Također je sudjelovao u izgradnji cesta i vojarna u Novoj Gradiški i Trebinju. Od Alojzije Barbot 1884. preuzeo je tvornicu keramičkoga posuđa u Zagrebu te ju s njezinim sinom Dragutinom i E. Kornitzerom vodio pod imenom »Carl Barbot et comp.«, od 1885. »B. Kallina i E. Kornitzer«, a nakon što je 1886. postao jedinim vlasnikom, nazvao ju je »B. Kallina, tvornica bijelog posudja, Chamotte i Fayence peći u Zagrebu«. Uskoro je napustio proizvodnju posuđa i od 1888. posvetio se isključivo proizvodnji keramičkih peći u tvornici u Novoj vesi, kbr. 47. God. 1890. izgradio je novu tvornicu na Ksaveru, od 1891. imena »J. Kallina, tvornica majolike i šamotnih peći«. Kada je 1892. s radom prestao keramički odjel Obrtne škole u Zagrebu, preuzeo je lončarsku radionicu i školovanje njezinih gojenaca. Visokom kvalitetom i tehničkom izradbom proizvoda uspješno je konkurirao uvoznoj robi, pretežno njemačkoga i češkoga podrijetla, te izvozio u Ugarsku, Austriju, Bosnu, Srbiju i Bugarsku. Izlagao je u umjetničkoj dvorani E. F. Bothea 1887. u Zagrebu, u vlastitom paviljonu na zagrebačkoj Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi 1891 (bio je odbornik Centralnoga izložbenoga odbora i Građevno-dekorativnoga odsjeka) i na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. te time pridonio prihvaćanju tehnoloških i stilskih novina u keramičkoj industriji. Proizvodima njegove tvornice (keramičke peći, pločice i ukrasi) urešeni su eksterijeri i interijeri mnogih secesijskih gradnja u Zagrebu i Hrvatskoj; reprezentativni je primjer secesijska kuća Kallina (uglovnica Masarykova ul., kbr. 19 – Gundulićeva ul., kbr. 20) iz 1903–04, arhitekta V. Bastla, obložena keramičkim pločicama iz njegove tvornice s motivima šišmiša, listova lopoča i crvenih ruža sa stiliziranim peteljkama; u njoj se nalazila poslovnica tvrtke sa skladištem. Isti arhitekt projektirao je i obiteljsku vilu Kallina na Ksaveru (Jandrićeva ul., kbr. 68). Kao odbornik Družtva za obrt i industriju u Zagrebu od 1887, zauzimao se za zaštitu obrtničkih interesa i razvoj domaćega obrta priređivanjem izložba i predavanja te nabavom stručne literature. Tvrtku je nakon njegove smrti do 1911. vodio sin Gustav (1872–1958), koji se, završivši Trgovačku akademiju, usavršivao u njemačkim tvornicama keramike. Ostavština Gustavove udovice Štefe Kalline čuva se u MUO (zbirka keramike).