KANTAMIRIJA, Abdulah (Kantamirizade; Abdallah, Abdullah), pjesnik i prepisivač (Sarajevo, na poč. XVIII. st. — Sarajevo, 1774). Školovao se u rodnom gradu. Spominje se kao nastavnik medrese Ismaila Misrije na Atmejdanu, a suvremenik Mula Mustafa Bašeskija zabilježio je da je umro veoma star te da je bio propovjednik i glavni pisar u sudskoj pisarnici. Kronogram smrti sastavio mu je pjesnik Mehmed Mejlija, istaknuvši da je imao dar za znanost i lijepu književnost. Pokopan je u dvorištu Bakrbabine džamije na Atmejdanu. Pisao je pjesme na turskom jeziku. Jedna je posvećena povijesnomu događaju iz 1737, poznatu kao boj pod Banjom Lukom (u prijevodu objavila Lamija Hadžiosmanović). Poznatiji je kao prepisivač mnogih starih i rijetkih rukopisa 1720–68. Na nabavljenim knjigama zapisivao je bilješke ljetopisne naravi. Podignuo je 1774. od klesana kamena zgradu kraj Misrijine medrese i u zakladu joj ostavio svoje knjige. Za njezino održavanje odredio je dio prihoda od kuće u Magodi, a drugi dio namijenio za medresu i pomoć siromašnim učenicima. Bila je to jedna od triju javnih orijentalnih knjižnica u Sarajevu, po njem nazvana Kantamirijina biblioteka. Srušena je 1897. prigodom regulacije Miljacke; knjige i rukopisi pripali su Osman Šahdinoj biblioteci, 1914. Gazi Husrev-begovoj biblioteci.
LIT.: Š. S. Kemura: Sarajevske džamije i druge javne zgrade turske dobe. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 22(1910) 2/3, str. 265, 269, 275. — M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1934, 43, 114. — H. Šabanović: Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Bibliotekar (Beograd), 8(1956) 1/2, str. 48–49. — M. Mujezinović: Epigrafika i ikonografija pjesnika Mehmeda Mejlije. Naše starine, 4(1957) str. 156–157. — L. Hadžiosmanović: Dvije neobjavljene pjesme o banjalučkom boju iz Kadićeve hronike. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1972–73, 22/23, str. 316–322. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 492. — K. Dobrača: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, 2. Sarajevo 1979, 56, 453, 501–502, 520–521, 602–603, 871–872, 934–935. — Z. Fajić: Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 13–14(1987) str. 15–36. — F. Nametak: Važniji legati u rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Ibid., str. 9–10. — Isti: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989. — M. M. Bašeskija: Ljetopis (1746–1804). Sarajevo 1997³, 132. — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 1. Sarajevo 1998², 355–358, 361–362, 539, 550.
Pejo Ćošković (2009)
