KAPETANOVIĆ LJUBUŠAK, Riza-beg, pisac (Vitina kraj Ljubuškoga, 25. V. 1868 — Sarajevo, 24. XII. 1931). Polazio ruždiju, ali ju nije završio. Nakon austro-ugarske okupacije kao prvi musliman završio je austrijsku vojnu kadetsku školu u Sarajevu. Živio je na obiteljskim posjedima baveći se književnim radom. Jedan je od osnivača muslimanskoga kulturnoga društva Gajret 1903, kojemu je predložio ime. Prvi je muslimanski pjesnik koji je pisao latinicom i objavio zbirku pjesama nakon 1878. Pjesme, drame i pripovijetke – pretežno domoljubnih motiva – objavljivao u izdanjima Bosanska vila (1890–91, 1898), Bošnjak (1891–93, 1896), Sriemske novine (1891), Vienac (1891–92), Novi Trebević, kalendar (1892), Nada (1895–99), Zora (1896), Pobratim (1898–99), Carigradski glasnik (1899), Behar (1900–05), Naša pjesma. Antologija hrvatskoj mladeži (Donja Tuzla 1903), Muslimanska sloga (1910), Sarajevski list (1914), Narodno jedinstvo (1918), Gajret (1926), Novi behar (1931–32, 1934–35).
DJELA: Pjesme Riza bega Kapetanovića-Ljubušaka (1889–1893). Sarajevo 1893. — Hadžun. (Hadži Mehmedbeg Rizvanbegović. Drama u 5 čina). Sarajevo 1906.
LIT.: T. Alaupović (T. A.): Pjesme R. K. Ljubušaka, Vienac, 25(1893) 96, str. 383–384. — (S. S. Kranjčević): Riza beg Kapetanović-Ljubušak. Nada, 2(1896) 5, str. 97. — (Nekrolozi): H. Dizdar, Jugoslavenska pošta, 3(1931) 781, str. 5. — B. Jevtić (B. J.), Pregled, 5(1931) VI/96, str. 379–380. — A. Nametak (A.), Obzor, 72(1931) 299, str. 2; Novi behar, 5(1932) 13/14, str. 205. — Gajret, 13(1932) 4, str. 51. — A. Nametak: Merhum Riza beg Kapetanović. Narodna uzdanica (kalendar), 1(1933) str. 133–135. — R. Zaplata: Bosanska vlada i muslimani književnici. Vrbaske novine, 8(1938) 1383, str. 3. — Izbor Hrvatske muslimanske pripoviedke, 1. Sarajevo 1943, 195. — A. Isaković: Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Zagreb 1972, 280–281. — M. Rizvić: Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vladavine, 2. Sarajevo 1973. — Isti: Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887–1918). Sarajevo 1990².
Husnija Kamberović (2009)
