KARABEG, Mustafa-Sidki (Ḳarabeġ, Qarabeg; Muṣṭāafā Ṣidḳī, Muṣṭafā Ṣidqī), kroničar i pravni pisac (Mostar, 1832 — Mostar, 2. VIII. 1878). Studij vjerskih disciplina polazio u Carigradu 1850–55. Ne završivši školovanje, vratio se 1855. u Mostar, gdje je od 1857. bio muftija. Obavljao je i dužnost glavnoga profesora (muderiz) u Karađoz-begovoj medresi i ondje predavao vjerske predmete. God. 1862. sudjelovao je u ratu protiv Crnogoraca, 1874. gušio nerede u nevesinjskim selima i zbog samovoljnih postupaka bio pozvan u Carigrad, a za crnogorsko-turskoga rata 1876–78. borio se 1877. u bitki na Krstacu. Te je godine kao član uspostavljenoga parlamenta u Carigradu imenovao vladu kao glavnoga krivca za stanje u državi. Nakon povratka u Mostar napustio je muftijski ured i povukao se iz političkoga života te se posvetio pisanju. Protivio se suprotstavljanju austro-ugarskoj okupaciji te je u tom duhu održao govor uznemirenomu mnoštvu (zabilježio H. Bračković), zbog čega je bio ubijen. Pisao je na turskom i arapskom jeziku, polemizirao s mostarskim muderizom Abdulrahmanom Fevzijem Milavićem i ulemom, a u izgubljenoj brošuri Povijest Neretve (Tārīh-i Neretwa) opisao nekoliko događaja u Mostaru 1870. Poznatija su mu nedovršena tumačenja djela Mullā Husreva o temeljima islamskoga prava (Sarajevo 1898). Ponajbolji je stilist među bosanskohercegovačkim piscima na arapskom jeziku. Njegovi govori i predavanja nisu sačuvani. U povodu obnove Karabegove medrese u Mostaru Hamza Puzić spjevao mu je poemu, a prigodom smrti posvetio mu je elegiju na turskom jeziku.
LIT.: M. Đurđević: Memoari sa Balkana (1858–1878). Sarajevo 1910, 166–167. — S. Bašagić: Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 24(1912) 3/4, str. 363–364. — O. A. Balić: Mostar u borbi protiv okupacije. Novi behar, 1(1927–28) 18, str. 281–282. — Isti: Život i djelovanje muftije Karabega. Ibid., 5(1931–32) 15, str. 210–214. — S. Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931, 54. — M. Ajkić: Pogibija mostarskog muftije Karabega 1878 g. Jugoslavenski list, 16(1933) 10, str. 3–4. — M. Handžić: Književni rad bosansko-hercegovačkih muslimana. Sarajevo 1934, 24–26. — M. Ajkić: Ubijstvo mostarskog muftije Karabega 1878. godine. Islamski glas, 1(1935) 6, str. 8. — M. Handžić: Nekoliko fetvi naših muftija iz turske dobe. Gajret, kalendar, 1939, str. 209–212. — H. Hasandedić: Mustafa-Sidki ef. Karabeg, mostarski muftija od 1857. do 1878. godine i okupacija Mostara. Sarajevo 1944. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 586–588. — H. Bračković: Mala istorija događaja u Hercegovini. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1984, 34, str. 184, 187, 195. — M. Rizvić: Bosansko-muslimanska književnost u doba preporoda (1887–1918). Sarajevo 1990². — S. Balić: Kultura Bošnjaka. Zagreb 1994². — H. Hasandedić: Karabezi. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 17–18(1996) str. 314–319. — M. Handžić: Izabrana djela, 1–2. Sarajevo 1999. — I. Kasumović: Školstvo i obrazovanje u Bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave. Mostar 1999. — O. Nakičević: Karabeg. Sarajevo 2001.
Pejo Ćošković (2009)
