KARAĐOZ-BEG (Karadžoz-beg; pravo ime Mehmed-beg ili Muhamed-beg), dobrotvor (?, prva pol. XVI. st. — ?, nakon 1570). Prema jednoj od predaja, rodom je iz Potokâ kraj Mostara. Iz kronograma s njegove džamije u Mostaru doznaje se da je sin Ebu Seadetov te brat tadašnjega velikoga vezira, u kojem su povjesničari vidjeli Rustem-pašu, zvanoga Hrvat, i hercegovačkoga sandžakbega Sinan-paše. God. 1570. bio je nadglednik gradnje mosta (»stara ćuprija«), što ga je u Mostaru podignuo sultan Sulejman II, te dao sastaviti zakladnicu (vakfija), a Dž. Čelić i M. Mujezinović misle da je organizirao i gradnju mosta njegova brata Rustem-paše na Željeznici kraj Ilidže. Dao je sagraditi džamiju u Mostaru (prema natpisu dovršena 1557), mektebe u Mostaru, Konjicu i Potocima, medresu, imaret (kuhinja) i musafirhanu (konačište za siromašne) u Mostaru, hanove u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima te mostove u Lištici Blatu, na Buni kraj Blagaja i na Neretvi u Konjicu. Za njihovo održavanje namijenio je prihode od svojih dobara (42 mostarska dućana, mlinovi u selu Knešpolju u nahiji Blato i na vrelu Bune, zemljište kraj mostarske džamije) i veću svotu novca. Ostavio je sedam uvezanih vjerskih knjiga, temelj knjižnici bogatoj rukopisima, koja je 1950. prenesena u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.
LIT.: I. Zovko: O postanku Karagjoz-begove džamije u Mostaru. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1(1889) 4, str. 137–138. — A. Nametak: Karadžozbeg i njegovo doba. Novi behar, 7(1933–34) 3/4, str. 36–40. — M. Handžić: Nekoliko dragocjenih rukopisa u Karadžoz-begovoj biblioteci u Mostaru. Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice (Beograd), 2(1934) 12, str. 633–639. — H. Hasandedić: Kulturno-istorijski spomenici u Mostaru iz turskog doba. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1960–61, 10/11, str. 150–151, 161, 163–164, 174–175. — R. Stanić i R. Sandžaktar: Konzervacija Karadžoz-begove medrese u Mostaru. Naše starine, 11(1967) str. 90–95. — A. Polimac: Novi dokumenti o gradnji Starog mosta u Mostaru. Most, 4(1977) 14/15, str. 109–114. — H. Kreševljaković: Izabrana djela, 2. Sarajevo 1991, str. 233–234, 239, 241, 264–265, 280, 290; 3. str. 73, 278. — Evlija Čelebi: Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama. Sarajevo 1996³, 473. — Dž. Čelić i M. Mujezinović: Stari mostovi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1998². — M. Mujezinović: Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, 3. Sarajevo 1998², 146, 149–150, 175–181, 314, 319–320. — M. Handžić: Izabrana djela, 2. Sarajevo 1999, 201–209.
Pejo Ćošković (2009)
