KARLIĆ, Nikola, graditelj i klesar (Korčula, vjerojatno potkraj XV. st. — ?, nakon 1556). Osim u Korčuli, odakle je dostavljao klesarske proizvode (1553. u Krf), radio u Hvaru. Ondje je u 1520-ima s Markom Karlićem bio protomajstor zvonika katedrale sv. Stjepana, koji je uz njih gradio M. Pavlović Milić (1526). Kao protomajstor zvonika (dovršen 1549) spominje se i 1531–32, kasnije i katedralnog pročelja, koje je djelomično izveo 1541–55 (dovršio u prvoj pol. XVII. st. I. Pomenić). Isprva ga je zidao s D. Rudičićem 1541–42 (vjerojatno do gotičkih prozora). Potkraj 1543. započeo je s nadstojnicima gradnje katedrale spor, okončan 1553. u njegovu korist; isplate za gradnju pročelja i crkve primio je i 1555. te 1556, kada se spominje posljednji put. Oblikovao je inačicu trolisnoga renesansnoga pročelja, snažne reljefnosti, osobito na podnožju, kakvu »nema ni jedna dalmatinska crkva iz XVI stoljeća« (C. Fisković, 1976). Zvonik, nastao po uzoru na onaj hvarske franjevačke crkve, primjer je stapanja elemenata romaničkoga, kasnogotičkoga i renesansnoga stila u skladnu cjelinu. R. Ivančević (1984) taj izduženi zvonik, te trodijelno reljefno pročelje, postavljeno samo pred srednji brod trobrodnoga crkvenoga prostora, svrstava u najmonumentalnije spomenike manirizma u nas.
LIT.: C. Fisković: Korčulanska katedrala. Zagreb 1939, 25, 92. — Isti: Bilješke o paškim spomenicima. Ljetopis JAZU, 1949–50, 57, str. 61. — Isti: Hvarska katedrala. Split 1976, 20–23, 41, 77–81, 95–100. — R. Ivančević: Odnos pročelja i prostora hvarske katedrale i problem stilskog određenja. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1984, 24, str. 76, 80, 83–84, 93. — G. Nikšić: Marko Andrijić u Korčuli i Hvaru. Ibid., 1997–98, 37, str. 208, 210, 212. — R. Ivančević: Arhitektura od romanike do manirizma. U: Hrvatska i Europa, 2. Zagreb 2000.
Višnja Flego (2009)
