KASANDRIĆ, Ivan

KASANDRIĆ, Ivan (Ivo), povjesničar i publicist (Zadar, 7. III. 1919 — Hvar, 15. IX. 1995). Gimnaziju završio 1939. u Splitu, diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1949. Za II. svjetskoga rata pripadnik antifašističkoga pokreta. Radio u novinskom poduzeću Slobodna Dalmacija 1946, Kontrolnoj komisiji NRH 1947–48, javnom tužiteljstvu u Zagrebu, potom u Korčuli, te od 1951. do umirovljenja 1974, uz kraći rad u odvjetništvu i upravi, kao sudac u Metkoviću, Vojniću, Slunju, Starom Gradu i Splitu. Istraživao je pretežno ranonovovjekovnu povijest grada i otoka Hvara. Objavljivao i komentirao arhivsko gradivo (Arhivska građa otoka Hvara, 1961; Radovi Zavoda JAZU u Zadru, 1981), prilozima o pravnoj, društvenoj i gospodarskoj povijesti surađivao u izdanjima Mogućnosti (1967, 1970, 1972, 1976–77, 1980–82), Hvarski zbornik (1974, 1976–78), Zadarska revija (1977, 1984), Prilozi povijesti otoka Hvara (1978), Slobodna Dalmacija (1980, 11065), Vjesnik (1981, 12307), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (1983–84, 1986–87), Hvarski statut (Split 1991), Otok Hvar (Zagreb 1995) te pisao o prošlosti svoje obitelji (Naše more, 1981; Prilozi povijesti otoka Hvara, 1987; Gargurić Kasandrić, 1995). Dijelom objavljene studije skupio u knjizi o pučkom ustanku 1511–14. i društveno-ekonomskim odnosima u hvarskoj općini do kraja XVI. st. Hvarski pučki ustanak (1978) te u svojevrsnu njezinu nastavku Povijesne rasprave (1991). Surađivao u drugom izdanju Pomorske enciklopedije i HBL. — Napisao realistički roman o sudbini partizana izložena zloporabi revolucionarne moći (Priča o Damjanu, 1988) te drugi o životu predaka koji se teško snalaze u društveno-povijesnim mijenama (Aleksandar i Anastazija, 1993). Dijelove obiteljskoga arhiva darovao Centru za zaštitu kulturne baštine otoka Hvara (danas u podružnici splitskoga DA u Muzeju hvarske baštine).