KAŠPER, Jana, glumica lutkarica (Split, 12. VIII. 1936). U Zagrebu završila gimnaziju 1957, polazila Akademiju za kazališnu umjetnost te diplomirala u B. Gavelle 1958. Sezonu 1958/59. glumila u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića i bila zapažena kao Mandica (P. Budak, Na trnu i kamenu) i Helena Charles (J. Osborne, Osvrni se gnjevno). Zaposlena u Zagrebačkom kazalištu lutaka od 1963. do umirovljenja 1993, od početka je bila nositeljica prijelomnih uloga za hrvatsko lutkarstvo. U njima je kao glumica, pjevačica i lutkarska animatorica pokazala visoku scensku i jezičnu kulturu, često inventivno interpretativno nadogradivši likove poput Fatime (R. Wolf, Alibaba i 40 razbojnika, 1961), Crvenkapice (S. Jelić, 1962), Zore Djevojke (Ivana Brlić-Mažuranić, Ribar Palunko i njegova žena, 1964) i Zvjezdice pospanke (F. Milčinski, 1963. i 1973). Lik Bake (J. Malík, Loptica hopsica, 1967) tumačila je 25 godina više od 200 puta. Najveće ostvaraje dala je u razdoblju kada se lutkarstvu u dramaturškom i likovno-ekspresivnom smislu priznala kazališna vrijednost zahvaljujući shvaćanju lutke kao likovno-animacijskoga simbola, proboju novih tehnika te redateljskom odnosu prema glumcu animatoru. Surađujući s istaknutim lutkarskim redateljima, Berislavom Brajkovićem, D. Mladinovom, V. Chytilom i Kosovkom Kužat-Spaić, glumila je Pepeljugu (S. Jakševac, 1969), Trnoružicu (J. i W. Grimm, 1970), Utvu zlatokrilu (V. Nazor, 1973), Djeda (Višnja Stahuljak, Crveni kišobran, 1977), Postolaricu (A. Šenoa, Postolar i vrag, 1981), Krizantemu (G. Vitez, Plava boja snijega, 1983, nagrada Hrvatskoga društva dramskih umjetnika 1984), Patkicu (Nadežda Nikolajevna Gernet i Tatjana Gurewicz, Patkica blatkica, 1986), Žabu (B. Mrkšić, Od zlata jabuka, 1986). Uspjelo je nastupala u radijskim dramama (A. Šoljan, Čovjek koji je spasio Nizozemsku, I. nagrada na festivalu Prix futura u Berlinu 1985), emisijama poezije i dječjim emisijama te vodila nekoliko godina emisiju Radio Jadran na Radio-Zagrebu. Glumila je i u TV dramama i serijama (J. Marušić, U registraturi, 1976) te vrsno sinkronizirala crtane filmove.
LIT.: D. Foretić: U spomen Deželiću. Vjesnik, 44(1983) 7. III, str. 5. — M. Grgičević: Deželićeve lutke. Večernji list, 27(1983) 2. III, str. 5. — S. Andrijić: Život za lutku. Ibid., 32(1988) 9. III, str. 21. — G. Roić: Jana Kašper – 25 godina u Loptici hopsici. Lutka, 3(1997) 4, str. 5–11.
Antonija Bogner-Šaban (2009)
