KESTERČANEK, Fran (Frano), kulturni povjesničar (Zagreb, 1. III. 1890 — Dubrovnik, 9. X. 1978). Sin Frana Žavera, šumarstvenika. U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1908. i Pravni fakultet doktoratom 1913, nakon čega je radio kao sudac. God. 1921. u Dubrovniku se zaposlio u upravnoj službi, 1945. otvorio odvjetničku pisarnicu, a od 1950. do umirovljenja 1955. bio ravnatelj Naučne biblioteke. Oslanjajući se na arhivsko gradivo, proučavao je dubrovačku likovnu i kulturnu baštinu, političko-pravnu i gospodarsku prošlost. Osobito se posvetio Tizianovim djelima (Hrvatski književni zbornik. Zagreb 1940), L. Dobričeviću, V. M. Držiću i M. Hamziću (Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, PPUD, 1955, 1961–62) te prikazao dubrovačko slikarstvo u Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (Zagreb 1945). Potičući njegovo sustavno istraživanje, organizirao je Izložbu historijskih i umjetničkih slika u Dubrovniku (1940) i napisao predgovor katalogu. Zapaženi su mu i članci Portret o. Marina Gundulića i Ruđer Josip Bošković u portretima i spomenicima (Vrela i prinosi, 1940–41). Kako je proučavao dubrovačku arhitekturu XV–XVIII. st., iznio je pojedinosti o gradnji i uređenju ljetnikovaca Stjepović Skočibuha, Gučetić, Gundulić (u njem je živio) i palače Skočibuha Bizzarro te o njihovim vlasnicima (Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, AHI, 1955–61; Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1998; PPUD, 1970). Pisao o biserju (Dubrovnik, 1963) i koraljarstvu Dubrovnika (Zbornik zagrebačke Klasične gimnazije 1607.–1957. Zagreb 1957), prikazao povijest tamošnje javne knjižnice, cenzuru tiska u Dubrovačkoj Republici (Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1951, 1954) i inventar tiskara T. Gundulića (AHI, 1952). Objavljivao članke o kaznenom i građanskom pravu, a obradbom pojedinih institucija srednjovjekovnoga prava Dubrovačke Republike pridonio njegovu proučavanju. Radove publicirao i u Narodnim novinama (1907, 1917), Narodnoj obrani (1908), Mjesečniku Pravničkog društva u Zagrebu (1918, 1939–44), Jugoslavenskoj njivi (1919), Jugoslavenskoj ženi (1919), Pravnom savjetniku (1919), Hrvatskoj riječi (1925), Narodnoj svijesti (1928, 1938–40), Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku (1935–49, 1954–57), Obzoru (1939–41), Dubravi (1940–41), Novom dobu (1940), Hrvatskom ilustriranom listu Radio Zagreb (1941), Hrvatskoj reviji (1943) i Istoriskim zapisima (Titograd 1960). Skupio je zbirku umjetničkih djela, među kojima radove I. Meštrovića, supruga njegove sestre Olge, te pisao o njegovu cavtatskom mauzoleju (Obzor, 1922).
LIT.: Svečano otvorenje umjetničke izložbe. Novo doba, 23(1940) 3. II, str. 5. — M. S.: Portret O. Marina Gundulića. Dubrava, 8(1940) 25. V, str. 3. — M. Bartolović: Ruđer Bošković u portretima i spomenicima. Hrvatska revija, 15(1942) 3, str. 167–168. — C. Fisković: Prinos Frana Kesterčaneka poznavanju dubrovačke kulturno-umjetničke prošlosti. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 18(1980) str. 341–347. — K. Prijatelj: Dvije slike Domenica Peruzzinija u Dubrovniku i okolici. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1980, 21, str. 486–489. — N. Grujić: Vrijeme ladanja. Dubrovnik 2003, 53, 55, 57, 59–60, 69, 75, 83, 140, 161, 163. — Potpuniji popis radova do 1941. u: Bibliografija rasprava i članaka LZ, 12. Zagreb 1977.
Ana Šeparović (2009)
