KIRIN, Vladimir, matematičar (Nevinac kraj Nove Rače, 12. I. 1928 — Zagreb, 18. VI. 2000). U Zagrebu maturirao 1946. i diplomirao matematiku 1951. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), a doktorirao 1966. na Matematičkom, informatičkom i mehaničkom fakultetu u Varšavi tezom Ujęcia algebraiczne i gentzenowskie logik Posta. Od 1952. predavao u osnovnim i srednjim školama u Gospiću i Zagrebu, gdje je od 1956. asistent na Elektrotehničkom fakultetu, od 1961. docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te od 1968. izvanredni profesor na Građevinskom fakultetu i predstojnik Zavoda za matematiku. Na PMF od 1971. docent, od 1974. izvanredni i od 1981. redoviti profesor. U razdoblju 1964–65. te 1966. usavršivao se u Varšavi, a 1974–75. na Georgia State University u Atlanti. Predavao i na poslijediplomskom studiju te 1983. vodio međunarodni tečaj pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku. Umirovljen 1993. Glavno je područje njegova rada viševaljana logika te sintaksa i semantika klasičnoga formalnoga jezika prvoga reda. U radovima o viševaljanoj logici daje dokaz teorema semantičke potpunosti računa izjava i računa predikata viševaljanih logika. Posebice je vrijedan rad u kojem je u terminima Postovih algebra uveo pojam s-valjanosti i s-tautologije te dokazao da je formula s-valjana ako i samo ako je s-tautologija, odn. ako i samo ako je formula dokaziva u modificiranom Gentzenovu računu. U području sintakse jezika prvoga reda uvodi algoritme prepoznavanja terma i formula te različite vrste rastava (dijagrama) formula na potformule (totalni–parcijalni, relativni–apsolutni), a u području semantike jezika prvoga reda iznosi definiciju izjavne tautologije s pomoću svojstava njezina dijagrama i dokazuje kriterij tautologičnosti, zatim daje semantičku karakterizaciju sintaktičkoga pojma »slobodni term za neku varijablu u formuli« te definira pojam predikatne tautologije uz nužne uvjete tautologičnosti. Radove je objavljivao u časopisima Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1962–63, 1965), Zeitschrift für mathematische Logik und Grundlagen der Mathematik (Berlin 1965–66), Fundamenta mathematicae (Varšava 1968), Glasnik matematički (1974–76, 1980, 1984), Matematički vesnik (Beograd 1974), Matematika (Beograd 1974, 1976–80, 1982–91), Nastava matematike (Beograd 1978), Studia logica (Wrocław 1978), Demonstratio mathematica (Varšava 1982), Rad JAZU (1983, 1987), Grazer mathematische Berichte (1989–91), Filozofska istraživanja (1998), Matematičko-fizički list (2000). U Zagrebu su mu izdana skripta Upute za izradu programa iz matematike (1964) i Uvod u matematičku analizu (1978) te publikacije Uvod u matematiku (1969) i Prolegomena matematici. Elementi matematičke logike (1978).
LIT.: Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996. — M. Vuković: In memoriam. Glasnik matematički, 35(55)(2000) Prilozi, str. 2–5. — Pedagoški fakultet (1977.–2002.). Osijek 2002, 248–249.
Robert Krog (2009)
