KISELJAK, Ivan

KISELJAK, Ivan (Ivan Evanđelist), prirodoslovac (Varaždin, 24. XII. 1820 — Zagreb, 31. VII. 1896). Gimnaziju polazio u Zagrebu, završio u Rijeci 1839, a filozofiju doktorirao 1845. u Pešti. U Zagrebu bio profesor fizike na Kraljevskoj akademiji znanosti 1848–50, potom zbog preustroja školstva dodijeljen Velikoj gimnaziji, gdje je radio do umirovljenja 1876. Pridonio je klasifikaciji prirodnih znanosti i usustavljivanju hrvatskoga prirodoznanstvenoga nazivlja. Objavio inačicu podjele prirodnih znanosti (O opreděljenju znamenovanja rěčih »narav« i »priroda« i njima odgovarajućih znanostih. Pèrvo-godišnje izvěstje o C. k. zagrebskoj višjoj gimnazii, 1851) te s njemačkoga preveo udžbenike Počela siloslovja A. Baumgartnera (Beč 1854), prvi hrvatski udžbenik fizike za više razrede gimnazije, i Pouka u botaniki V. Pokornoga (Beč 1856). God. 1864. postao članom pododbora u Školskom odboru za utvrđivanje obveznih hrvatskih termina u školama i udžbenicima; inačica nazivlja iz 1865. dijelom je poslužila B. Šuleku za Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, 1–2 (Zagreb 1874–1875). S A. O. Zeithammerom je u školskoj zgradi na Katarinskom trgu 1856–60. provodio meteorološka motrenja, a nakon umirovljenja skupljao i proučavao fosile te o tom pisao (Rad JAZU, 1889); zbirka fosila darovana je nakon njegove smrti zagrebačkomu Narodnomu muzeju. — Uz poučne članke u Narodnim novinama (1851) i pjesme u Danici ilirskoj (1863–64), objavljene su mu žalobna igra u stihovima Samuil, car bugarski (Zagreb 1862) te Pěsmice prikazane mladeži Trojednice (Zagreb 1866).