KLAIĆ, Smiljan, pejzažni arhitekt i urbanist (Zagreb, 11. IX. 1912 — Zagreb, 6. V. 1989). Unuk povjesničara Vjekoslava. U Zagrebu 1931. maturirao u klasičnoj gimnaziji, 1936. diplomirao prirodne znanosti na Filozofskom fakultetu. Na Visokoj školi za vrtnu arhitekturu Sveučilišta »Friedrich Wilhelm« u Berlinu 1940. diplomirao radom Umgestaltung des Parkes Maksimir in Zagreb te postao prvim školovanim pejzažnim arhitektom u nas. U Zagrebu za studija radio u Velevrtlariji »Jankomir«, od 1939. u gradskom poglavarstvu kao pomoćni vrtni arhitekt (izveo obnovu parka Maksimir oko donjih jezera i dječje igralište na Trešnjevci 1940, park na početku Ul. Pantovčak 1941), 1942–45. kao upravitelj gradskih vrtova i nasada. Od 1946. u Sarajevu zaposlen u Gradskoj upravi za parkove kao voditelj Vrtno-arhitektonskoga biroa. God. 1950. osnovao i do umirovljenja 1966. vodio projektni odjel u gradskom Urbanističkom zavodu (suautor Generalnoga urbanističkoga plana Sarajeva 1963). Obnovio je u Sarajevu park kraj zgrade Predsjedništva vlade (1946), Park cara Dušana (1946, danas Atmejdan), Veliki park (1949) i park u Ilidži (1947–48) te projektirao i izveo parkovnu cjelinu sa šetalištem uz potok Koševo, parkom uz Ali-pašinu džamiju i dječjim igralištem s bazenom i skulpturom F. Kršinića (1947), park uza zgradu Željezničke stanice u geometrijskom stilu (1949), park i igralište na Džidžikovcu (1950), hortikulturno rješenje naselja Grbavica (1953) i Park velikana (1979), u Mostaru Šetalište (1953) i park uz Narodno pozorište (1960), naposljetku hortikulturno rješenje zračne luke u Čilipima (1963). Bavio se urbanističko-pejzažnim planiranjem te je kraj Sarajeva izveo regulaciju pejzaža Ilidža–Vrelo Bosne (1956–58, nagrada grada Sarajeva 1958), skladno uklopivši na površini od 700 hektara jezera, vodopade, livade i objekte u duhu tradicionalne bosanske arhitekture (ugostiteljski objekt, vidikovac), regulaciju rekreacijskoga područja Trebević (2873 hektara planinskoga terena, projekt 1963, izvedba u prvoj pol. 1980-ih) i sarajevsko Centralno groblje (1965, Borbina nagrada za arhitekturu i urbanizam 1966). Nakon povratka u Zagreb 1966. bavio se ozelenjivanjem stambenih blokova i ulica: Park mladenaca u Novom Zagrebu (1966–76, djelomično izveden prema projektu) i urbanističko-hortikulturno rješenje Ul. Radnički dol (1968–70) – kompozicija više hortikulturnih i parkirališnih »otoka« sa zdencima od prirodnoga kamena i bazenom za vodeno bilje. Sudjelovao u natječaju za uređenje Maksimira (1953, s Brankom Bercom, nagrada) te izradio više urbanističko-hortikulturnih projekata (odmaralište Kupari, 1960; priobalni pojas Meja u Splitu, 1961). Izlagao u Zagrebu (1943, 1955, 1965), Sarajevu (1950, 1954–55, 1965), Zürichu (1959) i Splitu (1963). Objavljivao radove o parku Maksimir, ističući ga kao jedinstveno djelo povijesne parkovne arhitekture XIX. st. i zauzimajući se za njegovo stilsko jedinstvo (Zagreb, 1943; Čovjek i prostor, 1973; Arhitektura i Hortikultura, 1974), te o obnovi i zaštiti parkova u Sarajevu i BiH (Arhitektura, 1949; Hortikultura, 1954; Čovjek i prostor, 1972; Vrtna umjetnost Jugoslavije – povijesno nasljeđe. Zagreb 1985). Suosnivač je Društva pejzažnih arhitekata Jugoslavije. U pejzažnim je i urbanističkim kompozicijama, uporabom autohtonoga bilja, elementa vode, prirodnih forma kamena i objekata s obilježjima lokalne arhitekture, težio zadržati značajke zatečenoga krajolika te postići funkcionalnost prostora.
LIT.: Parkovi u Sarajevu. Arhitektura, 3(1949) 25/27, str. 56–59, 93–94. — Generalni urbanistički plan Sarajeva. Arh, 1(1963) 2/3, str. 3, 48–51. — P. Matković: Pejzažni arhitekt Smiljan Klaić dobitnik »Borbine« plakete i najuspjelijeg pejzažnourbanističkog djela u SR Bosni i Hercegovini za godinu 1965. Hortikultura, 33(1966) 2, str. 39. — Rješenje Radničkog dola u Zagrebu. Čovjek i prostor, 18(1971) 215, str. 10–11. — M. M.: Šezdesetogodišnjica života. Hortikultura, 40(1973) 1, str. 19–20. — Stanje hortikulturnog fonda u Zagrebu. Ibid., 24(1977) 10/11, str. 32–33. — P. Šolić: Hortikulturna valorizacija perivojnih struktura u Mostaru. Ibid., 8, str. 25. — M. Vučićević: Smiljan Klaić. Hortikultura, 49(1982) 4, str. 33–35. — (Nekrolozi): I. Gostl, Vjesnik, 49(1989) 10. V, str. 8. — J. Horvat, Čovjek i prostor, 36(1989) 6, str. 4. — M. Obad Šćitaroci: Hrvatska parkovna baština. Zagreb 1992.
Igor Gostl i Bojana Franić (2009)
