KLASINC, Leo, kemičar (Zagreb, 20. V. 1937). U Zagrebu završio gimnaziju 1955, diplomirao kemiju na Tehnološkom fakultetu 1960. i doktorirao 1963. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu tezom Izotopni efekt dušika-15 i sekundarni deuterijski izotopni efekt kod reakcije amonijske soli s lužinom. U Institutu »Ruđer Bošković« od 1961. asistent, od 1964. viši znanstveni asistent, od 1968. znanstveni suradnik, od 1972. viši znanstveni suradnik i od 1977. znanstveni savjetnik. Istodobno je bio nastavnik na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (1970) i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF), od 1971. docent, od 1974. izvanredni i od 1979. do umirovljenja 2002. redoviti profesor. Od 1970. sudjelovao u nastavi Centra za poslijediplomski studij Sveučilišta u Zagrebu i poslije PMF, a predavao je i na Kemijskom fakultetu u Ljubljani te surađivao s Institutom »Jožef Štefan«. Boravio je na poslijedoktorskom usavršivanju u Centru za nuklearna istraživanja u Karlsruheu (1966–68. i povremeno 1972–84) te na Kemijskom odjelu Lousiana State University u Baton Rougeu kao gostujući profesor (1984–86). Uveo je programiranje i primjenu računala u dodiplomski i poslijediplomski studij kemije na Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima iz područja fizičko-organske, atmosferske i teorijske kemije te matematičkim metodama u kemiji, masenom, fotoelektronskom i laserskom spektroskopijom. Postignuo je znatne rezultate u istraživanju strukture malih molekula i prvi dobio fotoelektronske spektre visoke kvalitete mnogih bitnih skupina biološki aktivnih molekula (aminokiseline, opijati, steroidi). Uveo je ionizacijski potencijal kao parametar za određivanje aktivnosti i reaktivnosti spojeva. Prvi je u nas razvio i organizirao istraživanja u atmosferskoj kemiji, osobito troposferskoga ozona. Radove objavljuje u časopisima Chemische Berichte (Weinheim 1961), Croatica chemica acta (1964, 1967–69, 1971–74, 1976–78, 1980, 1983–84, 1986, 1988, 1990, 1993, 1996–97, 1999, 2000–02, 2004), Acta chimica Academiae scientiarum Hungaricae (Budimpešta 1966), Journal of the American Chemical Society (Washington 1966, 1979–80, 1984), Theoretica chimica acta (Berlin 1966–67), Tetrahedron Letters (Oxford 1967–68, 1976), Chemical Physics Letters (Amsterdam 1968, 1981, 1986, 1990), Journal of Chemical Physics (New York 1968, 1976–77, 1979, 1983), Journal of Organic Chemistry (Baltimore 1968, 1971), Monatshefte für Chemie (Beč 1968, 1981), Tetrahedron (Oxford 1968, 1971–72, 1979, 1981), Zeitschrift für Naturforschung (Tübingen 1968–72, 1974, 1976–78, 1980, 1984–85, 1987), Zeitschrift für physikalische Chemie (Leipzig 1968, 1981), Journal of Molecular Structure (Amsterdam 1969, 1993), Organic Mass Spectrometry (London 1971–74, 1976–79, 2001, 2003), Journal of Physical Chemistry (Washington 1972, 1981, 1984, 1986), Naturwissenschaften (Berlin 1973, 1986), Revue roumaine de chimie (Bukurešt 1973), Advances in Mass Spectrometry (London 1974, 1977, 1980, 1985, 1989), Berichte der Bunsen-Gesellschaft. Physical Chemistry, Chemical Physics (Weinheim 1974), Chimia (Aarau 1974), Chromatographia (Braunschweig 1974), Scientia Yugoslavica (1974, 1978), Biomedical Mass Spectrometry (London 1975), Journal of Heterocyclic Chemistry (Albuquerque 1975, 1979–80), Journal of Electron Spectroscopy (Amsterdam 1976, 1987), Staub-Reinhaltung der Luft (Düsseldorf 1976, 1979, 1984–85), Journal of the Chemical Society. Perkins Transactions II (London 1977, 1981–82, 1994, 1997, 1999), International Journal of Quantum Chemistry (New York 1978, 1980, 1983–84, 1986–88, 1990–93, 1997, 2000, 2002), European Journal of Mass Spectrometry in Biochemistry, Medicine and Environmental Research (Ženeva 1980–81), Gazzeta chimica italiana (Rim 1980–81), Pure and Applied Chemistry (London 1980, 1983, 1989, 1995), Journal of Organometallic Chemistry (Amsterdam 1981), Environmental Science and Technology (Washington 1983), International Journal of Mass Spectrometry and Ion Physics (Amsterdam 1983), Nouveau journal de chimie (Pariz 1983), Computers and Chemistry (Oxford 1984, 1990), Journal of Athmospheric Chemistry (Dordrecht 1984, 1997), Canadian Journal of Physics (Ottawa 1986), IEEE Transactions on Ultrasonics, Ferroelectrics and Frequency Control (New York 1986), Acta pharmaceutica Jugoslavica (1987), Science of the Total Environment (Amsterdam 1987, 1994), Atmospheric Environment (Oxford 1988, 1997), L’Igiene moderna (Rim 1989), Matematičko-fizički list (1989–90), TAPPI Journal (Atlanta 1989), Kemija u industriji (1990, 1994, 1999), Meteorologische Zeitschrift (Berlin—Stuttgart 1993), Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (1994), Journal of Chemical Information and Computer Science (Washington 1994), Rapid Communications in Mass Spectrometry (London 1994–97, 1999, 2001, 2003), Hrvatski meteorološki časopis (1996), Marine Chemistry (Miami 1996), Environmental Monitoring and Assessment (Dordrecht 1997), International Journal of Mass Spectrometry (Amsterdam 2003), Spectrochimica acta (Oxford 2003). Suautor je knjige Simetrija molekula (Zagreb 1979), suautor i suurednik monografija iz serije The Chemistry of Functional Groups: The Chemistry of the Quinonoid Compounds (New York 1987), The Chemistry of Double Bonded Functional Groups (Chichester 1989) i Photoelectron Spectra of Compounds with Carbon-Halogen Bond(s) (Chichester 1995), te suautor u knjigama Theoretical Models of Chemical Bonding, 3 (Berlin 1990), Chemosphere. Degradation Processes in the Environment (Oxford 1998) i Pure and Applied Chemistry. IUPAC Symposium on Degradation Processes in the Environment (Oxford 1998). Od 2004. redoviti je član HAZU. Dobitnik je Nagrade »Ruđer Bošković« 1987, Nagrade HAZU 1996, Nagrade grada Zagreba 2002. i Nagrade za životno djelo 2007.
LIT.: Leo Klasinc. Ljetopis JAZU, 1991, 94, str. 511–521. — Spomenica PMF. 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu 1876–1996. Zagreb 1996, 179–180. — B. Lučić i N. Trinajstić: Citiranost hrvatskih kemičara od početka 1981. do lipnja 1997. Kemija u industriji, 48(1999) 1, str. 33. — Leo Klasinc. Ljetopis HAZU, 2001, 104, str. 651–656. — N. Trinajstić: 100 hrvatskih kemičara. Zagreb 2002, 90–91. — Leo Klasinc. Ljetopis HAZU, 2005, 108, str. 493–495.
Snježana Paušek-Baždar (2009)